5221
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Čini se da je Udruga za promicanje lokalne uprave i samouprave (PLUS) najveći nakladnik u Slavonskom Brodu, jer je ove godine objavila i predstavila ukupno šest knjiga. Nakon proljetos predstavljene četiri knjige Jerka Zovka, sinoć su u Gradskoj knjižnici promovirane još dvije, zbirke kolumni stalnih suradnika portala Sbplus, uglednog novinara i književnika Drage Hedla te profesora Strojarskog fakulteta i kolumniste Miroslava Mazureka.
Zbog lošeg vremena, tek nekolicina znatiželjnika s pozornošću je poslušala sve sudionike promocije ovih dvaju knjiga, vrijednih zbirki značajnih kao kronike vremena u kojem su nastale.
A nastajale su kao neko fino ili manje fino jelo. Po receptu; uzmeš trećinu količine znanja, isto toliko hrabrosti, poprilično iskustva, nešto znatiželje i borbenosti, prstohvat sarkazma...i zgotovljena je "friška" kolumna, koja ide "na stol" dok je vruća. Nekima će iznimno prijati, drugima se neće svidjeti okus, trećima će teško pasti na želudac a neke će definitivno otrovati...No cilj im je i time ispunjen.
Miroslav Mazurek
Miroslav Mazurek se, doduše, nakon nekoliko godina od kako ih je "kuhao" ne sjeća baš recepta, a i sada bi ga, kaže, možda malo korigirao i osuvremenio.
Ipak nakon tisuća i tisuća čitatelja, njihovo se djelo pokazalo majstorskim, a zahvaljujući udruzi PLUS kolumne su ukoričene i spremne za Gradsku knjižnicu ili police kućnih biblioteka.
"Naša zadaća i jest prije svega zrcaliti procese u društvu", smatra urednik portala Jerko Zovak, koji i sam često svojim pisanim prilozima "uzburka duhove" Slavonskog Broda i Županije, zbog čega je prečesto subjekt sudskih tužbi.
Kolumnist istog portala Petar Bašić spretno je sinoć moderirao promociju naglasivši vrijednost obojice autora, što su također u svojim izlaganjima istakli urednici knjiga, Mazurekove - Domagoj Zovak i Hedlove - Željka Gavranović.
Mazurek se, kako kaže, odlučio pisati zbog prestanka rada nekih portala i "zrakopraznog"prostora u Brodu te potrebe za modernijim medijem pa je krenuo o onome čime se bavi, a koliko je uspio prosudit će oni koji su kolumne čitali od 2010. godine, a koje su sada objavljenih u knjizi „Daje se na znanje".
Urednik zbirke, Domagoj Zovak, kaže kako autor "nije svaštario i pisao 'čušpajz' kolumne", već je donosio teme koje su mu bile bliske i u kojima se dobro snalazio. Najviše traga na portalu ostavio je s 95 kolumni koje je pisao pod nazivom „Virtual Unreality”.
"U svojim tekstovima Mazurek je nerijetko donosio i uspješne praktične primjere temeljene na vlastitom iskustvu... donosio je savjete i prijedloge kako bi pozitivnim primjerima ukazivao na moguće i potrebne promjene, ponajviše, u sredini u kojoj boravi. U tekstovima je inzistirao na znanju i transparentnosti u politici i gospodarstvu, ali i na, primjerice, lokalpatriotizmu. Često je u tekstove unosio i svoj skepticizam (posebice euroskepticizam), ali i ozbiljnu kritiku vladajućih političara, lokalnih i nacionalnih", među ostalim navodi urednik.
"Sama knjiga je za ljude jakih živaca, smatra Mazurek. Problem je što je ona suhoparna iz više razloga. Tekstovi su naime pisani za internet na kome se piše u hipertekstu koji ima neke dodatne mogućnosti koje papir ne trpi. A drugo, na internetu postoji mogućnost komentiranja. Što god da pišete čekaju vas "hračci" nekih nezadovoljnih čitatelja, anonimnih komentatora, a ta vlaga nedostaje u papirnatom izdanju". Zato je i i bio, kaže, protiv njezina štampanja.
No bila bi prava šteta izgubiti možda neke kolumne poput one naziva „Situacija je katastrofalna, ali nije ozbiljna", koja je objavljena u svibnju 2011., gdje autor progovara o načinu odabira tema u svojim kolumnama: „Branim se da sam, osim informatike, pisao o školskom sustavu u kojem radim preko dvadeset godina, informatici i informatičarima bliskim temama poput gospodarstva, menadžmenta i tehnologije, o filozofiji i sociologiji… Kao da nisam imao dosta kontroverzi i s ovim temama jer jedni se ljute što ih hvališ, drugi što nisu pohvaljeni, treći jer nisu dovoljno hvaljeni, dok bi neki htjeli da nešto istražujem za ovu siću od honorara. Što bi tek bilo da nekoga kudim? No situacija je takva kakva je i koliko ja vidim, a to pokazuju i parametri čitanosti pojedinih članaka, probitačnije je pisati Crnu kroniku ili oplesti po lokalnim političarima. Kako nisam za crnjake, preostaje samo politika. ''Ne diraj u to! Političari su ljudi ogromnog ega i taštine te ako ih samo okrzneš mogli bi ti se gadno osvetiti', dobronamjerno mi savjetovaše pojedini prijatelji. 'Ni slučajno! Drž' se ti struke', pobuni se na to moj prvi čitatelj, lektor i recenzent, moja supruga, zaprijetivši da mi više neće kuhati. U prvi tren nisam shvatio radi li se o kazni ili nagradi?"
Od lokalnih političara najviše je kritizirao i analizirao Mirka Dusparu, gradonačelnika grada Slavonskog Broda, potičući ga na povlačenje kvalitetnijih političkih poteza za dobrobit građana Slavonskog Broda, dok se zaštitnički najviše odnosio prema dr. sc. Robertu Lujiću, dugogodišnjem prvom čovjeku slavonskobrodskog SDP-a, navodi urednik knjige. Miroslav Mazurek voli provincijski Slavonski Brod i Slavoniju i ne ustručava se to isticati, pa zato njegovi tekstovi često i jesu kritični jer ne samo da želi pozitivne promjene u svojoj sredini, već daje i vlastiti obol promjenama kroz dijagnosticiranje problema te određivanje, po njemu, adekvatne terapije.
Zato što voli svoj Grad i Županiju, kritičan je prema onima koji ih vode, prema njegovom mišljenju, u puno stvari, u lošem pravcu. Tako u kolumni „Lijepa, al' bez duše", objavljenoj u siječnju 2013, piše: "No, ne mislim i dalje besprizornim, trećerazrednim političarima i od njih instaliranim, neinventivnim, bahatim i nesposobnim upraviteljima naših poduzeća, besplatno dijeliti svoje "blistave” ideje dok oni ubiru, za hrvatske uvjete, astronomske plaće i apanaže, nego bih volio da nam za našu lovu osiguraju nešto doista novo i reprezentativno, da građane ne tretiraju kao zaostale debile i uvijek im iznova prodaju svoju zatucanu i zaostalu priču".
Drago Hedl
Također, iznimno inspirativan, edukativan, provokativan i hrabar je jedan od vodećih hrvatskih novinara, Drago Hedl, koji od 2010. piše za Sbplus, a od 2016. ima redovitu tjednu kolumnu pod nazivom „Nedjeljna propovijed" pa je dosadašnjih 120 kolumni sada objedinjeno u istoimenoj knjizi.
Premda živi u Osijeku, odlučio se priključiti ekipi Sbplusa jer ga, kaže, smatra dobrim portalom.
"Slični smo po mnogočemu. Osijek je malo veći grad no problemi su gotovo identični. Pa onda kada nešto govorim o Brodu kao da govorim o Osijeku, a kada govorim o Osijeku kao da govorim o stvarima koje se događaju u Hrvatskoj. Logično je to jer živimo u maloj zemlji u kojoj nisu velike razlike ali u kojoj su veliki problemi.
"Jedan od najvećih hrvatskih istraživačkih novinara današnjice nikada nije imao problema sa spuštanjem na lokalnu razinu, čeprkanjem po problemima male sredine i hvatanjem nečega što su urednici 'velikih medija' zvali 'sitnim ribama' u temama samo naoko nezanimljivima široj javnosti. Hedl svojim progovaranjem (i) o tomu, pokazuje što je uzrok iskonskom truljenju društva u cjelini koje se iz svakog pojedinca, iz svakog okruženja, ma koliko ono malo bilo, poput kuge, širi i poprima mnogo veće razmjere" navodi urednica Željka Gavranović."U svakom tekstu koji sam pisao nastojao sam, barem malo, utjecati na to da se stvari poprave i da budu barem za nijansu bolje. Nemam, naravno, osjećaj da se nešto bitno mijenja kada nešto napišem ali barem malo lakše bude mojoj duši kada kažem ukazao sam na nešto što mislim da nije dobro. Mnogi ljudi šute. Ne vole se petljati i kažu, ne želim se baviti politikom, ali ona se bavi svima nama" kaže Hedl.
A omiljena njegova tema - hrvatsko pravosuđe, korijene vuče iz čitavog mu novinarskog opusa. "Za SBplus bavi se slavonskobrodskim Općinskim i Županijskim sudom te Državnim odvjetništvom. Mogli bismo kazati kako se u tom poglavlju nalaze i 'najopasnije' Hedlove kolumne pisane za SBplus jer se imenom i prezimenom dotiče mnogih koji svoj posao rade nečasno. Ipak, jasno je kako za istraživačkog novinara, kakav je Drago Hedl, opasnog nema. Postoji samo dobrih i loših tema te vječni osjećaj za pravdu i otkrivanje prave istine", naglašava urednica.
"Poglavlja 'Voda, zemlja i zrak u Slavonskom Brodu' te 'Mali od velikog Đure', također izravno govore o zbivanjima u Slavonskom Brodu, bilo da se radi o aktualnim događajima poput onečišćenja vode na Uskrs 2018. godine, desetogodišnjim problemima i uzrocima nečistog zraka koji udišu Brođani ili ekološkom akcidentu, izlijevanju stotine tisuća litara nafte u tlo, za koje nitko nije odgovarao pa sve do članaka o nekadašnjem industrijskom gigantu, tvrtki Đuro Đaković, Kiklopu koji je vukao pola državnog gospodarstva, a sada je bačen na koljena i prisiljen moliti za pomoć", dodaje.
Četrnaest poglavlja, stotinu i dvadeset kolumni, 360 spomenutih imena i osoba kroz tri godine ozbiljnog pisanja za SBplus - kratki je rezime Hedlove prve zbirke kolumni napisanih za portal SBplus. Činjenica da je godinama predano, svake nedjelje, pisao za mali lokalni medij dovoljno govori o njegovoj motivaciji za stvaranje koja nikako ne proizlazi iz koristi, nego iz iskonskog stvaralačkog erosa, zaključuje urednica.
A Hedl dodaje kako ga uistinu veseli svake nedjelje pisati kolumnu za Sbplus i ne obazire se previše na "pljuvačke" komentare anonimusa s kojima bi rado popio kavu i sučelio argumente.
Srećom, ima puno više onih koji iskreno uživaju u svakoj njegovoj novoj kolumni, najčitanijem tekstu toga dana, a možda i tjedna, kao i u - nažalost prorijeđenim - Mazurekovim kolumnama, zbog čega obojica zaslužuju njihovo ukoričeno izdanje.