1962
Prikaza
0
Komentara
U ponedjeljak, 18. prosinca, u 19 sati, u Galeriji 3.14 u Martićevoj 31a, bit će otvorena izložba Marijana Jevšovara– od socrealističkih krokija s radnih akcija 1947., preko enformelističko minimalističkih tragova na papiru, do simplificirane, geometrizirane figuracije naglašenih obrisa s motivom muškarca i žene, ili slikara u atelijeru.
Hrvatski slikar Marijan Jevšovar (Zagreb, 3. IV. 1922. – Zagreb, 4. VII. 1998.), diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1946. i specijalizirao slikarstvo kodMarina Tartaglie. Bio je član skupine Gorgona. Slikao je u duhu krajnje reducirana enformela.
Autor predgovora izložbe je povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović. Evo odlomka iz predgovora:
"Redukcionistički postupak, koji je vidljiv na njegovim uljima na platnu gdje je odirao slojeve boje želeći naglasiti apsolut podloge i površine u svome shvaćanju likovne umjetnosti, prisutan je i na crtežima s gotovo sramežljivim tragovima pisaljke (olovke ili flomastera). U svojoj osnovi to je jezik elemenata, odnosno elementarnih čestica slikarstva. Jevšovar je kroz taj jezik nastojao ostvariti emanaciju čiste likovnosti, odnosno izolirati i prezentirati podražaje koji su ostvarivi samo putem likovnog stvaralaštva.
To je vidljivo u četvorinama nanesene i uklonjene boje (zbog čega brojna njegova platna i crteži nalikuju na Rothkove slike), u oblicima koji se ponavljaju i preklapaju posve slobodno i nesputano (primjerice na jednom crtežu isprepletenih plavih kvadrata koji je bio njegov prijedlog za grafički dizajn knjige Ekonomika Jugoslavije), u tvrdim linijama koje stvaraju ljude i interijere, ili u nakupinama linearnih poteza koji poput usamljenih arhipelaga stoje na njegovim papirima.
U slučaju posljednje navedenih, diskretnih intervencija, imamo dojam da površina posve obuzima promatrača kada je tako suptilno i skoro neprimjetno napadnuta, poput površine vode koja se lagano mreška dok po njoj pliva list ili grančica. Do izražaja tada dolazi samo trag neke prisutnosti, odnosno neostvarena mogućnost forme.
Marko Rothka je također koristio metodu ispiranja, to jest uklanjanja, slojeva boje sa svojih kompozicija, želeći djelovanje prepustiti tragu boje prije negoli samoj boji.
Krokiji s radne akcije, kao i način na koji su te scene postavljene na podlozi (bez centriranja na formatu papira) sugeriraju o razmišljanju o cjelini njihove pojave prvenstveno kao crteža, a tek onda kao reprezentacije nekog događanja."
Izložba je otvorena do 8. siječnja 2018.
Za sve informacije budite slobodni obratiti se vlasniku Galerije, Branku Spajiću, na telefon 098 33 1817