U suradnji sa Hrvatskim crvenim križom, na području općine Sibinj provode FEAD projekt : „Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebnijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći – Humanitarni paket za Slavoniju 2" Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Zahvaljujući "Humanitarnom paketu za Slavoniju2" obitelji u potrebi
mogu ostvariti pravo na četiri paketa hrane i jedan paket s higijenskim
potrepština tijekom jedne godine.
Hrvatski crveni križ je nositelj projekta, a kako bi on obuhvatio što veći broj ljudi, dana 12. siječnja 2017. u prostorijama općine Sibinj održan je sastanak sa župnicima župa i predstavnicima Mjesnih odbora. Sastanku su, u ime Općine, nazočili načelnik Josip Pavić i njegov zamjenik Tomislav Topalović.
Tom prilikom, istaknuta je važnost ovakvih projekata, s obzirom na demografske i socijalne prilike u našim sredinama te su dane smjernice svim prisutnima, kako bi ovaj projekt bio što uspješnije proveden.
Podsjetimo, „Humanitarni paket za Slavoniju 2", ukupne vrijednosti od 8.3 milijuna kuna, u okviru Operativnog programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.- 2020., a koji se financira iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), provodi se na području tri županije: Vukovarsko–srijemske, Brodsko–posavske i Sisačko – moslavačke županije. Partneri u projektu su gradska društva Crvenog križa, a projektne aktivnosti usmjerene na ublažavanje najgorih oblika siromaštva, pružanjem nefinancijske pomoći najpotrebitijim osobama podijelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.
Riječ je o projektu zahvaljujući kojem će obitelji u potrebi mogu ostvariti pravo na četiri paketa hrane i jedan paket s higijenskim potrepština tijekom jedne godine. Pomoć je nešto značajnija nego li se na prvu čini jer se broj paketa određuje prema broju članova kućanstva, pa tako, obitelji s tri člana dobivaju tri paketa, oni s četiri člana četiri, a oni s pet članova pet paketa...
U situaciji kada značajan broj ljudi u slavonskim selima, a ništa bolja situacija nije niti u gradovima, spadaju u kategoriji siromašnih ili onih koji bi bili na samom pragu siromaštva pri odlučivanju tko će imati pravo na ovu pomoć morali su se uvesti određeni kriteriji.Jedan od kriterija, po kojima se utvrđuju korisnici koji mogu sudjelovati u ovom Projektu, jeste i onaj da su primatelji zajamčene minimalne naknade. Oni koji nisu primatelji ove naknade moraju ispunjavati uvjet da su ili bez ikakvih primanja ili da su osobe starije od 65 godina koje žive u samačkom ili u dvočlanom kućanstvu s prosječnim mjesečnim primanjem do 1.500 za samca, odnosno dvije tisuće kuna za dvočlano kućanstvo. Pravo na pomoć imat će i samohrani roditelji s ukupnim primanjima kućanstva nižim od iznosa bruto minimalne hrvatske plaće koja iznosi 3.120 kuna, zatim obitelji s troje i više djece s primanjima nižim od 5.705 kuna što je iznos prosječne hrvatske plaće, a iznimno će pomoć moći dobiti samci ili obitelji s jednim ili više zaposlenih od kojih nitko nije dobio plaću u razdoblju duljem od četiri mjeseca.
I tako, umjesto da iz Slavonije, koja ima sve prirodne predispozicije da bude 'hraniteljica' cijele zemlje pa i šire, pomoć u hrani ide u neke druge krajeve, njeni stanovnici, sustavnom politikom zanemarivanja, dovedeni su u poziciju jedne od najnerazvijenijih hrvatskih regija. Politikom nejednakog razvoja hrvatskih regija, stanovnici Slavonije, dovedeni su u situaciju da odlaze trbuhom za kruhom, a oni koji ostaju da čekaju pomoć humanitarnih udruga i organizacija. A najveća pomoć, Slavoniji i njenom čovjeku bila bi politika ulaganje u njen razvoj. A za to bi se trebali izboriti političari. Isti oni, kojima su Slavonci dali svoj glas vjerujući u svoje bolje sutra, a ne njihovu sigurnu budućnost.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
veles19.01.2017. u 11:17
Pa ja stvarno više ne znam tko se ovdje pravi blesav ili što? Kakva sirotinja? Pa zađite u slavonska sela i pogledajte. Živi se bolje, kvalitetnije, imućnije nego ikad prije u Slavoniji. Mi nemamo sirotinje u pravo smislu te riječi.... Prikaži sve Mi imamo staračka domaćinstva koja ostaju sama, i nitko se za njih ne brine. Ili nemaju nasljednike, no češće ti nasljednici ne vode brigu. A malo je tih domaćinstava siromašno, već posjeduju kuće, šume, zemlju itd. Problem je što je totalno neuređena država po pitanju brige i skrbi za takve ljude.
-
veles19.01.2017. u 10:51
Zemlje neobrađene ima kao u priči, problem je što malo tko hoće raditi. Oko svih slavonskih gradova, a u ponekim i samim gradovima ima zemlje koja se može obrađivati kao vrt i nitko bar ne bi trebao biti gladan. Lakše... Prikaži sve je čekati državu da utrunji. A priča o Slavoniji, barem što se tiče slavonskih sela, da je netko gladan, apsolutno ne drži vodu. Gladni su samo linci koji neće uhvatiti motiku, uhraniti svinju itd....
-