Od ukupnog iznosa koji država godišnje troši čak 19,5 posto odlazi na financiranje općih javnih usluga, u što su uračunati troškovi administracije i otplata javnog duga. Izraženo u novcu taj postotak iznosi 30,5 milijardi kuna, dok ukupna potrošnja države iznosi 156,5 milijardi kuna, piše net.hr.
Kad te brojke usporedimo s prosjekom Europske unije, dolazimo do podatka da u ostalim državama EU-a prosjek za trošak općih javnih usluga iznosi 13,1 posto, a gori od nas je jedino Cipar s 25 posto udjela troška općih javnih usluga u ukupnoj potrošnji države. Od nas je bolja čak i Bugarska, gdje se na državnu administraciju troši svega 7,8 posto javne potrošnje.
Ako usporedimo naš postotak s razvijenim europskim državama poznatim po učinkovitoj administraciji, vidimo da smo gori čak i od njih, a složit će se svi – o preciznosti, jednostavnosti i učinkovitosti njihove birokracije možemo samo sanjati. Tako primjerice Danska i Njemačka na administraciju i opće javne usluge troše 13,5 posto ukupnog iznosa javne potrošnje, a jedna Švedska i Finska ispod 15 posto (14,1 i 14,9 posto).
Kada bismo ove troškove uspjeli smanjiti na prosjek EU-a to bi značilo da bismo uštedjeli oko devet milijardi kuna godišnje.
Kako bismo prikazali koliko je to zapravo golemi iznos koji država nepotrebno troši, odlučili smo se malo poigrati s brojkama i izdvojiti nekoliko aktualnih strateških i infrastrukturnih projekata na koje bi hrvatska Vlada mogla potrošiti toliki novac. Za taj iznos mogli bi imati dva pelješka mosta, tri autoceste zagreb-sisak, nikad završenu sveučilišnu bolnicu, izgraditi 75 modernih škola, kupiti nove zrakoplove, izgraditi 35 novih stadiona. Članak u cijelosti možete pročitati OVDJE.