HRVATSKA je po konkurentnosti u 2018. godini pala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije te se sada nalazi na 61. mjestu među 63 države u svijetu, pokazuje najnoviji IMD-ov godišnjak svjetske konkuretnosti, piše Index.
Katastrofalan rezultat koji nas stavlja u društvo zemalja poput Venezuele pokazuje da Hrvatska nije učinila ništa kako bi poboljšala poslovno okruženje, što bi dovelo do privlačenja investicija, stvaranja novih, dobro plaćenih poslova, a što bi zaustavilo val iseljavanja kojem svjedočimo posljednjih godina.
Konkurentnost je sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Na konkurentnost neke zemlje utječu brojni faktori poput kvalitete javnog sektora, poslovne klime, poreznog sustava, kvalitete obrazovanja.
U ovogodišnjem izvješću Instituta za razvoj poslovnog upravljanja SAD je zauzeo prvu poziciju, popevši se s lanjskog četvrtog mjesta. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong, a slijede Singapur, Nizozemska, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada.
U godinu dana Hrvatska s dna još malo potonula
Hrvatska, s ocjenom 55,344, našla se na 61. mjestu. Usporedbe radi, u 2017., s ocjenom 56,519, bila je na 59. mjestu.
Na posljednjim mjestima ljestvice konkurentnosti ostale su Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšali poziciju u odnosu na 2017. Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne učinkovitosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na ljestvici.
U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Poljska (34.), Slovenija (37.), Mađarska (47.), Bugarska (48.) i Rumunjska (49.) poboljšale su svoje pozicije. Među tim zemljama Poljska, Slovenija i Mađarska napredovale su najviše: četiri, šest i pet mjesta.
Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Češka (29.) je pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti dok je Slovačka (55.) pala za četiri mjesta, piše INdex u članku koji u cijelosti možete pročitati OVDJE.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Stipe24.05.2018. u 13:57
A za ovih par mjesta u RH u kojima ima investicija ne važe hrvatski zakoni ili oni ipak nisu u RH? Investicijska klima je loša, investicija je malo, vlada je kriva, sve to stoji, ali u toj i takvoj RH... Prikaži sve mi smo na dnu. Kako to objasniti?
-