Udio blokiranih građana u radno sposobnom stanovništvu na području Brodsko-posavske županije iznosi 11,9 posto. Kako raste dug građana tako rastu i dugovi poslodavaca. Iz godine u godinu rastao je i dug najvećega hrvatskog privatnog poslodavca - koncerna Agrokor čija je financijska situacija postala poprilično opterećenje za vladu Andreja Plenkovića.
"Blokirani ne traže otpis dugova, blokirani traže da se ukinu neralno visoki troškovi i nerealno visoke kamate."
Dakle, s jedne strane imamo težinu problematike koja bi mogla nastati propašću velikih tvrtki. S druge strane teške sudbine velikog broja običnih građana. Postavlja se pitanje: što je teže i hitnije za sustavno rješavanje? Na njega su u Temi dana HRT-a pokušali dati odgovor sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić te ovlašteni revizor i stalni sudski vještak za financije i računovodstvo Davor Banović.
Komentirajući 'lex Todorić' sudac Mislav Kolakušić kazao je kako se godinama zakoni u Hrvatskoj donose za pojedince, dok građani prolaze iznimno loše.
"Piše se zakon ne za uski krug ljudi, nego za jednu osobu", kazao je te dodao kako je po Ustavu država dužna svim tvrtkama osigurati jednak pravni položaj na tržištu.
Davor Banović je kazao kako je upitna i ustavnost tog zakona. "Kod Agrokora je odnos obveza i kapitala bio 1:10, a kad taj odnos iznosi 2:1 o tome se mora obavijestiti predsjednika Uprave i temeljni kapital se mora korigirati - a ovde se nije poduzimalo ništa. Da su se provodili zakonski propisi do ove situacije ne bi došlo. Odgovorna je Uprava. Banke imaju hipoteke i osigurana svoja potraživanja. Najrizičnija skupina su dobavljači ", kazao je.
Vladinu namjeru donošenja zakona prema kojemu će
država oprostiti dugove blokiranih manje od prosječne plaće glavni
tajnik stranke "Blokirani - deblokirajmo Hrvatsku" Sarajko Baksa nazvao je "bombonom koji se daje u predizborno vrijeme". "Ovo je jedna
vrlo loša poruka svima ostalima, jer mi i dalje stojimo iza toga da se
dugovi moraju vraćati. Blokirani ne traže otpis dugova, blokirani traže
da se ukinu neralno visoki troškovi i nerealno visoke kamate", poručio
je Baksa. (Izvor: HRT)
U emisiji je bilo riječi i o prodaji potraživanja, odnosno duga. Banke ili neke druge institucije za određeno umanjenje postotka u odnosu na tražbinu prodaju nečiji dug nekoj od agencija za prisilnu naplatu. To se dogodilo i Miljenku Škalecu koji kaže kako su ga iz agencije telefonom zvali ujutro, u podne, navečer, subotom, nedjeljom, u svako vrijeme. Zvali su čak i njegove susjede. Uznemirilo je to susjede, dodaje Škalec - i čitavu njegovu obitelj. Zbog zadiranja u njegov privatni život podnio je kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu temeljem članka 140. Kaznenog zakona o uznemiravanju. Telefonsko uznemiravanje je prestalo, a agencija se uspjela naplatiti uzimajući mu trećinu od plaće, bez obzira je li bio blokiran.