2588
Prikaza
8
Komentara
Nažalost malobrojnoj publici bila je to prigoda podsjetiti se i 'obnoviti gradivo' o razdoblju hrvatske povijesti koje je bilo presudno za formiranje hrvatske nacije (kasnije, prema D. Sekuliću, tek sa Stjepanom Radićem i njegovom snažnom političkom mobilizacijom Hrvata u HSS-u, taj proces doveden je do kraja, odnosno, narod je prerastao u naciju) i standardiziranje hrvatskog jezika na ukupnom hrvatskom ozemlju.
Iz Šabićevog predavanja razvidno je kako razni hrvatski teoretičari i književni povjesničari (S. Ježić, D. Jelčić, V. Brešić, M. Šicel) razdobljem od početaka hrvatskog preporoda do kraja hrvatskog književnog romantizma određuju otprilike ono isto razdoblje koje Joep Leerssen smješta u vrijeme europskog romantičnog nacionalizma, dakle od 1800., početak naglog bujanja i postupnim bujanjem od 1820. do 1870.
Zapravo, bilo je to razdoblje kada su iz prednacionalnih etničkih identiteta naroda, u cijeloj Europi, stvore moderne nacije.
Utoliko je zanimljivo i dobro razumjeti pojmove nacionalnog romantizma i romantičnog nacionalizma koji su se, kako je rekao Šabić, pod utjecajem okolnosti hrvatsko-mađarskih sukoba i neoapsolutizma, kao dominante u programima hrvatskog književnog romantizma, izmjenjivali.
Romantični nacionalisti 19. stoljeća (M. Vrhovec, A. Mihanović, Lj. Gaj, J. Drašković, D. Rakovac, S. Vraz, Lj. Vukotinović, D. Demeter, I. Mažuranić) autori su važnijih programskih tekstova čiji pregled je predavač transparentno prezentirao.
Tom društvu, koje su uglavnom sačinjavali obrazovani građani te dijelom svećenstvo i plemstvo, zajedničko je bilo obnavljanje svijesti o jedinstvu povijesnog državnoga prostora, i politička nastojanja na njegovom ponovnom ujedinjenju, oblikovanje svijesti o hrvatskom narodnom jedinstvu Slavonaca, Dalmatinaca i 'Horvata'', uspostavljanje njihovog jezičnog zajedništva i rad na zajedničkom standardnom jeziku, unapređivanje hrvatske književnosti te utemeljenje institucija važnih za narodni razvitak. Zapravo, pokušavali su „otkriti 'uspavani' hrvatski etnički identitet" (D. Sekulić).
Mada je za ovdašnje velike hrvatske nacionaliste i lidere malih nacionalističkih stranaka predavanje dr. Šabića trebalo imati status homilije, na 'misi' nikoga od njih bilo nije. Posljedično, zaključiti je moguće kako plavoprsi iskreno ne vole knjigu ili neiskreno vole hrvatsku. Naciju.
Stipe@ "javna predavanja" znanstvenika s Instituta imaju cilj popularizirati povijest pa, kao takva, jesu prilagođena široj publici i učenicima srednjih škola, pa i vremenom (terminom). Zašto ih je na prvih osam bilo, a nije ih bilo na zadnja tri predavanja... Prikaži sve - ne znam. U školama (konkretno gimnaziji M.Mesić) vidio sam plakat za predavanje....