1888
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Tri stoljeća je prošlo od rođenja carice i kraljice Marije Terezije (1717. - 1780 ), velike državnice i reformatorice, najmoćnije i najpopularnije austrijske vladarice, o čijem je životu i djelu, danas, zahvaljujući međumuzejskoj suradnji, u Muzeju brodskog Posavlja otvorena izložba Gradskog muzeja Vinkovci.
Riječ je o "čeličnoj lady", prvom ženskom prijestolonasljedniku, što tada nije bilo uobičajeno" s jedne strane poznatoj po apsolutističkoj vladavini i pokušajima da uvede suvremeni način upravljanja Monarhijom pomalo se protiveći feudalnoj, plemićkoj samovolji, a s druge strane shvatila je kako je država bogata samo ako je bogat i svaki njezin stanovnik, pa je s tih pozicija donosila cijeli niz zakona i propisa s kojima je regulirala pravo", navodi inicijator i autor izložbe Zlatko Virc, povjesničar i magistar arheologije.
Uloga austrijske carice, a hrvatske kraljice veoma je značajna u povijesti austrijskih zemalja, ali i Europe. "Mnoge institucije koje danas doživljavamo "zdravo za gotovo" zapravo su nastale u vrijeme njezine vladavine. Riječ je počecima kartografije, katastra (što je i danas važeće), zemljišnjih knjiga te brojnih drugih kulturnih doprinosa koji su se dogodili u to vrijeme" dodaje voditelj povijesnog odjela Gradskog muzeja Vinkovci, viši kustos, Danijel Petković.
Marija Terezija je uvela nekoliko značajnih vojnih reformi tijekom 40 godina svoje vladavine, od kojih su najznačajnije bile one vezane uz Vojnu Krajinu, (u čijem je sastavu bilo i područje današnje Brodsko-posavske županije), prvu crtu obrane protiv Osmanlija. Zapamtili su je primjerice graničari, po dobrom, jer ih je oslobodila brojnih kazni kojima su bili izloženi.
Uvodeći urbare (dokumenti koji su smanjili davanja kmetova feudalicima i uredili međusobne odnose), omogućila je bolje uvjete kmetovima i njihov izlazak na burzu, odnosno tržište, što je rezultiralo protestima plemstva. Kraljica je provodila i plansku kolonizaciju, a u sklopu uvođenja Kaznenog zakonika, ograničila je provođenje smrtne kazne u Monarhiji. Uvela je i opću školsku obvezu, tako da su sva muška djeca od šest do 13 godina morala pohađati školu. Otvarala je nove medicinske ustanove i rađaone, što je dovelo do demografskog rasta.
"Značajna je i u gospodarstvu donošenjem niza odredbi kako bi se štošta unaprijedilo. Nakon odlaska Turaka nije bilo sustavnog razvoja poljoprivrede, ona uvodi tropoljni sistem, uvodi bolje pasmine domaćih životinja, sadnju cijelog niza biljaka (kukuruz i krumpir iz Amerike), organizirala je cehove, razvoj obrtništva, prve pojave manufaktura. Što se tiče zdravstva, donijela je zakon o primaljama (obaveznim babicama i liječnicima). Bila je to vrlo značajna osoba za društveni razvoj, obrazovni, poljoprivredu, graditeljstvo. Uvela je da se grade ušorena sela, zakone protiv požara..." - ističe Virc.
Mnogi je spominju i po slobodnom ponašanju i ljubavnim pustolovinama te kako su brojni potomci rezultat ljubovanja s mladim krajišnicima, što, kako tvrdi povjesničar, nije točno. "Bila je vrlo bogobojazna, rodila je 12 djece".
Marija Terezija poznata je i po tome što se znala okružiti pametnim savjetnicima što joj je pomoglo u donošenju značajnih odluka i državničkom umijeću kroz puna četiri desetljeća. Svome je sinu Josipu Marija Terezija ostavila u nasljeđe opomenu kako nikad ne smije zaboraviti da je bolji osrednji mir nego slavni rat.
Među zanačajnim građevinama, kao rezultatu tadašnje suvremene urbanizacije, sagrađena je i brodska Tvrđava, koju je pod punom spremnošću moglo braniti 4 000 vojnika, a pričuve vode i namirnica omogućavale su izdržavanje i tridesetodnevne opsade. Na bedemima i bastionima bilo je 150 topova. Unutar kvadratnog prostora tvrđave podignute su tri vojarne i kapela svete Ane, jedinstvene osmerokutnbe sakralne građevine koja je služila za vojničke rituale odlaska vojnika - graničara brodske pukovnije na daleka bojišta.
Izgrađena je i Crkva svetog Trojstva čija je gradnja započela 1743. godine, a završila deset godina kasnije. Godinu kasnije izgrađena je i Crkva sv. Stjepana. Carica je u slavonsku krajinu 1761.godine uvela obavezu sadnje dudova za uzgoj dudova svilca, a u Podvinju je nikla svilana 1777. godine. Brod 1780. godine broji 1574 stanovnika, a 1776. otvorena je prva trivijalna škola kod župne crkve.. Prvi je učitelj bio David Peterka, vješt učitelj i dobar glazbenik, rodom Čeh, saznajemo od autorice postava Ivanke Bunčić, koja je izložila dio značajne građe iz vremena vojne krajine s područja brodsko posavske županije.
Izložba u Muzeju Brodskog Posavlja ostaje otvorena do 8. prosinca ove godine.