Kultura : Ostalo

10.10.2018. u 15:00
Prikaza: 593
|
Autor: Marija Radošević

Znanstveni skup o Dunavu

Nekada se uz Dunav dobro živjelo

Slavonski Brod : Nekada se uz Dunav dobro živjelo(Foto: MR/SBplus)

"Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se da nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu, kao u svim većim gradovima, a zakupnik je to uredno naplaćivao".

SLAVONSKI BROD - Kao što je poznato, Dunav je najveća rijeka u Europi bez Rusije pa je već zbog toga  značajna tema za mnoge znanstvene discipline, no kada je riječ o humanističkim znanostima do sada nije bio značajnije tematiziran osim u arheologiji.

Nedavno je u Leidenu otkriven rukopisni putopis koji se sastoji od samih crteža, bez tekstualnog opisa putovanja, a vjerojatno ga je izradio nepoznati član nekog skupnog poslanstva u Carigradu koje je dunavskim vodenim i balkanskim kopnenim putem putovalo oko 1580. godine. Lajdenski „crtaći blok" sadrži 26 dovršenih crteža i pet nedovršenih skica što prikazuju mjesta od Hainburga na Dunavu do zapadnih prilaza Carigradu.

U  povijesnoj struci pak, po prvi puta, slavonskobrodska podružnica Hrvatskog institura za povijest Slavonije,Srijema i Baranje te Gradski muzej Vukovar, u suradnji s brodskom Gradskom knjižnicom, organizira trodnevni Znanstveni skup na temu Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi, danas u brodskoj knjižnici, sutra u Vukovaru i ponovo u petak u Brodu.

S naglaskom na hrvatski dio Dunava, skup je na tragu onoga što je u ostalim podunavskim zemljama već učinjeno. "Želimo potaknuti da se Dunav kao civilizacijska tema u većoj mjeri osvijesti i u okviru hrvatske historiografije i srodnih humanističkih disciplina (arheologija, etnologija, književna povijest, povijest umjetnosti). Cilj je skupa da se multidisciplinarnim pristupima sustavnije istraže raznovrsni aspekti – ekohistorijski, ekonomski, politički, administrativni, kulturni, simbolički, ikonografski – povijesne baštine povezane s Dunavom na njegovom odsječku koji je u prošlosti omeđivao ili danas omeđuje hrvatske krajeve" navodi predstojnik brodske podružnice, dr.sc. Stanko Andrić. 

Brojne su zanimljivosti vezane uz Dunav o čemu će govoriti 30-ak znanstvenika iz Osijeka, Zagreba, Novog Sada, Beograda, Čakovca, Iloka, Vukovara, Slavonskog Broda... Tako  primjerice Branko Ostajmer iz Zagreba govori o vukovarskoj svakodnevici na obali Dunava između 19. i 20. stoljeća. 

Autor kaže kako je život bio "prilično bujan na dunavskoj obali,  puno više nego je to danas.

"Riječ je o svijetu koji je gotovo nestao jer se kroz proteklih stotinjak godina izmijenio Vukovar i Dunav, a i ljudi. U to vrijeme na Dunavu je bilo primjerice 30-ak vodenica  koje su radile po cijele dane, a njezini su vlasnici po ugledu i moći bili  među prvim gazdama Vukovara, dok se navečer čula pjesma vodeničara. Kada su se početkom 20. stoljeća počeli graditi suhozemni mlinovi, vodenice su polako nestajale. Bilo je i gradilište malih lađa, "čikli", a godišnje ih je u 19. stoljeću proizvodilo 170".  Autor kaže kako je na Dunavu bilo puno ribara koji su prema kraju 19.stoljeća jako dobro živjeli,  jer su uzimali zakup na vodama. Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se - za živčane bolesti, pa nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je  možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište  s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu, kao u svim većim gradovima, a zakupnik je to uredno naplaćivao.  

Društveni život grada također se odvijao na obali Dunava, naročito  Najparova bašča s velikom gostionicom gdje su se vikendima održavale društvene zabave s najstarijim pjevačkim društvom "Dunav", navodi autor.

Od starog i srednjeg vijeka Dunav je bio značajan prijelaz sa slavonskosremske i bačke strane, a u vrijeme ugarske srednjovjekovne države postoje tzv. skelski prijelazi, kao glavno prijevozno sredstvo između dvije dunavske obale,  koji su prevozili stoku i ljude s jedne na drugu stranu. Jedno od značajnijih prijelaza, zbog položaja Dunava, bila je i Šarengradska  skela o čemu je govorio Vladan Gavrilović, redovni prof.Filozofskog fakulteta u Novom Sadu."Postoje naznake da je ta skela radila i u tursko vrijeme a Habsburzi su je oslobađanjem Slavonije 1686.godine ponovo formirali. Habsburška država daje skelu u podzakup za 20 zlatnih forinti, a prevozili su konje i raznu rogatu marvu, ali i žitarice i naravno bio je to protok ljudi s jedne na drugu stranu" kaže prof. Gavrilović.

Sutra će Stanko Andrić u Vukovaru  govoriti o najstarijim podunavskim putopisima koji govore o našim krajevima iz 16. i 17. stoljeća, a u fokusu su oni putopisi koji su ilustrirani, crtežima, akvarelima, prikazima mjesta uz Dunav što su u stvari, kaže autor, najstariji sačuvani likovni  prikazi Vukovara, Erduta, Iloka...Napokon, nedavno je u Leidenu otkriven rukopisni putopis koji se sastoji od samih crteža, bez tekstualnog opisa putovanja, a vjerojatno ga je izradio nepoznati član nekog skupnog poslanstva u Carigradu koje je dunavskim vodenim i balkanskim kopnenim putem putovalo oko 1580. godine. Lajdenski „crtaći blok", naknadno naslovljen "Imagines urbium quarundam Hungariae et Turciae", sadrži 26 dovršenih crteža i pet nedovršenih skica što prikazuju mjesta od Hainburga na Dunavu do zapadnih prilaza Carigradu. Među njima su i prikazi sedam slavonsko-srijemskih mjesta: Osijeka, Erduta, Vukovara, Šarengrada, Petrovaradina, Slankamena i Zemuna. Iznimnu povijesnu vrijednost tih realističkih crteža naglašava činjenica da su to najstariji poznati likovni prikazi zapadne provenijencije koji predočuju izgled naselja u današnjem hrvatskom Podunavlju" zabilježio je autor. 

Antonio Grgić iz Zagreba pozabavio se pak jedinstvenim primjerom rijeke kao dijelu kompozicije spomeničkog kompleksa "Pobjeda" u Batini, na obali Dunava. Riječ je o spomeniku monumentalnih dimenzija posvećenog Crvenoj armiji, radu hrvatskog kipara Antuna Augustinčića, koji je sagrađen  na mjestu Batinske bitke iz studenog 1944. godine  između jedinica NOVJ i Crvene armije s jedne strane, te jedinica Wehrmachta i njegovih saveznika s druge. Spomenik je naročito značajan zbog njegova odnosa s Dunavom, koji je "odredio" mjesto održavanja Batinske bitke kao i oblikovanje samog spomenika. "I ne samo to, Dunav je nerazlučivi dio kompozicije spomenika, koji svojim monumentalnim tokom pojačava monumentalnost arhitektonike spomeničkog kompleksa i metaforički naznačuje kulturološki definiranu poziciju spomenika kao onog koji prkosi prolaznosti i opire se toku vremena" kaže autor.

O Dunavu, rijeci  kojom su od pamtivijeka putovali ljudi i materijalna dobra, razmjenjivala se kulturna dostignuća i ideje i ovaj trodnevni znanstveni skup će dati svoje obilježje kroz tridesetak zanimljivih tema.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Što smo naučili o slavnoj nekadašnjoj sugrađanki?

16. Dani plesa posvećeni Slavenskoj

Što smo naučili o slavnoj nekadašnjoj sugrađanki?

19.2.2019. | 10:10
Vjerujemo da će narednih dana mladi uz sugestiju nastavnika i profesora naći vremena i posjetiti neki od (besplatnih) klasičnih ili suvremenih plesnih programa, koji ne pokazuju samo ljepotu svladanog plesnog pokreta nego potvrđuju ogromni rad, disciplinu i odgovornost njihovih v
Vjerujemo da će narednih dana mladi uz sugestiju nastavnika i profesora naći vremena i posjetiti neki od (besplatnih) klasičnih ili suvremenih plesnih programa, koji ne pokazuju samo ljepotu svladanog plesnog pokreta nego potvrđuju ogromni rad, disciplinu i odgovornost njihovih v
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kad im se ponude kvalitetni programi mladi se rado odazivaju

Kultur Lab d/pokazao

Kad im se ponude kvalitetni programi mladi se rado odazivaju

9.2.2019. | 14:05
Projekt Kultur Lab ima višestruku vrijednos, a uz ostalo pokazao je kako mladi, ako im se ponude kvalitetni i dobro osmišljeni programi, umjesto sjedenja pred ekranom TV-a, kompjutora ili mobitela ipak radije biraju druženje i edukaciju.
Projekt Kultur Lab ima višestruku vrijednos, a uz ostalo pokazao je kako mladi, ako im se ponude kvalitetni i dobro osmišljeni programi, umjesto sjedenja pred ekranom TV-a, kompjutora ili mobitela ipak radije biraju druženje i edukaciju.
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'U Hrvatskoj je flora i fauna ugrožena'

Trailer Nikola Horvat:

'U Hrvatskoj je flora i fauna ugrožena'

4.2.2019. | 20:15
Putujući Hrvatskom Nikola je uočio kako nema puno životinja, za razliku od Amerike u kojoj je na svakom koraku nailazio na zmije, medvjede, pumu, jelena…Ovdje je „naletio" na dva vepra, par zečeva i otiske medvjeda, pa zaključuje kako je u Hrvatskoj flora i fauna ugrožena.
Putujući Hrvatskom Nikola je uočio kako nema puno životinja, za razliku od Amerike u kojoj je na svakom koraku nailazio na zmije, medvjede, pumu, jelena…Ovdje je „naletio" na dva vepra, par zečeva i otiske medvjeda, pa zaključuje kako je u Hrvatskoj flora i fauna ugrožena.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Profesionalnost se izgubila negdje usput

Robert Knjaz o medijima

Profesionalnost se izgubila negdje usput

26.1.2019. | 19:15
"Nekada je bilo uobičajeno imati izjave svih aktera priče. Danas se to negdje izgubilo što nije dobro."
"Nekada je bilo uobičajeno imati izjave svih aktera priče. Danas se to negdje izgubilo što nije dobro."
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vučedol - Pariz današnje Europe

U Slavoniji se rađala civilizacija

Vučedol - Pariz današnje Europe

23.1.2019. | 15:45
Vučedolska kultura je od početka bila prestižna. Vučedol na Dunavu obuhvaća površinu od oko 6 hektara, a danas se može izračunati da je u drevnom Vučedolu živjelo oko dvije tisuće ljudi. Dakle, prije pet tisuća godina to je bio megalopolis, Pariz današnje Europe.
Vučedolska kultura je od početka bila prestižna. Vučedol na Dunavu obuhvaća površinu od oko 6 hektara, a danas se može izračunati da je u drevnom Vučedolu živjelo oko dvije tisuće ljudi. Dakle, prije pet tisuća godina to je bio megalopolis, Pariz današnje Europe.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zatvoren natječaj za izbor ravnatelja Gradske knjižnice

'Ponavljanje je majka znanja'

Zatvoren natječaj za izbor ravnatelja Gradske knjižnice

7.1.2019. | 14:30
Prema informacijama do kojih je došao SBplus, u subotu 5. siječnja, zatvoren je natječaj objavljen radi dovršetka procesa započetog prije godinu dana - imenovanja ravnatelja Gradske knjižnice.
Prema informacijama do kojih je došao SBplus, u subotu 5. siječnja, okončan je natječaj raspisan radi dovršetka procesa započetog prije godinu dana - imenovanja ravnatelja Gradske knjižnice.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Elsa je zaledila korzo i pretvorila grad u mjesto iz bajke

Predstava na ledu, umjesto u kazalištu

Elsa je zaledila korzo i pretvorila grad u mjesto iz bajke

21.12.2018. | 21:00
Članovi Klizačkog kluba „Medo", kroz 24 godine djelovanja, na ledenu su pozornicu postavili četrnaest poznatih bajki, a svake godine njihovo oživotvorenje pogleda oko dvadeset tisuća gledatelja. Elsu, Mašu, Aladdina, Štrumpfove i ostale junake crtanih filmova, večeras su preselil
Članovi Klizačkog kluba „Medo", kroz 24 godine djelovanja, na ledenu su pozornicu postavili četrnaest poznatih bajki, a svake godine njihovo oživotvorenje pogleda oko dvadeset tisuća gledatelja. Elsu, Mašu, Aladdina, Štrumpfove i ostale junake crtanih filmova, večeras su preselil
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pozornica je večeras bila samo njihova

Brodski mališani na kazališnim daskama

Pozornica je večeras bila samo njihova

18.12.2018. | 21:40
Sve svoje talente, ali i plod vježbanja i rada tijekom cijele godine, na kazališnim su daskama danas imali priliku pokazati mali i nešto veći Brođani u tradicionalnoj 'Božićnoj zvijezdi'. Publika je gromoglasnim pljeskom nagradila svaku njihovu točku.
Sve svoje talente, ali i plod vježbanja i rada tijekom cijele godine, na kazališnim su daskama danas imali priliku pokazati mali i nešto veći Brođani u tradicionalnoj 'Božićnoj zvijezdi'. Publika je gromoglasnim pljeskom nagradila svaku njihovu točku.
SBplus.hr, Slavonski Brod : U Brod se nekada doseljavalo a danas se iseljava

ARHEOLOŠKA BRODSKA DUGOVJEČNOST

U Brod se nekada doseljavalo a danas se iseljava

13.12.2018. | 15:40
"Značajno je da smo tijekom istraživanja došli do podataka kako je naseljavanje na ovom prostoru započelo s formiranjem prvih naselja u našim krajevima uopće, točnije s ranim neolitikom. Pozicija našeg grada bila je zanimljiva ljudima i prije osam tisuća godina, a kontinuirano se
"Značajno je da smo tijekom istraživanja došli do podataka kako je naseljavanje na ovom prostoru započelo s formiranjem prvih naselja u našim krajevima uopće, točnije s ranim neolitikom. Pozicija našeg grada bila je zanimljiva ljudima i prije osam tisuća godina, a kontinuirano se
SBplus.hr, Slavonski Brod : Umrežavanje ustanove u kulturi i civilnog društva

GALEROKAZ vrijedan 800 tisuća kuna

Umrežavanje ustanove u kulturi i civilnog društva

13.12.2018. | 11:00
Projekt „Galerokaz" – Implementacija pripovjedačkih i lutkarskih vještina u muzejsku edukaciju Galerije Ružić, po modelu sudioničkog upravljanja javnog i civilnog partnerstva, vrijednosti je 799.628,85 kuna i provodi se u okviru instrumenta "Kultura u centru – potpora razvoju jav
Projekt „Galerokaz" – Implementacija pripovjedačkih i lutkarskih vještina u muzejsku edukaciju Galerije Ružić, po modelu sudioničkog upravljanja javnog i civilnog partnerstva, vrijednosti je 799.628,85 kuna i provodi se u okviru instrumenta "Kultura u centru – potpora razvoju jav
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Vikendom sam ustajala u zoru i šuljala se tuđim imanjima'

Sve kako bi upoznala skriveni svijet

'Vikendom sam ustajala u zoru i šuljala se tuđim imanjima'

24.11.2018. | 21:00
Sandra je otkrila svijet koji je vrlo često u neposrednoj blizini svih nas, ali ga ne vidimo dok se uistinu ne potrudimo. Kako bi upoznala taj svijet, morala je ustajati vrlo rano, strpljivo čekati pokraj vode, hodati bez dozvole vlasnika po privatnim imanjima i potrošiti puno no
Sandra je otkrila svijet koji je vrlo često u neposrednoj blizini svih nas, ali ga ne vidimo dok se uistinu ne potrudimo. Kako bi upoznala taj svijet, morala je ustajati vrlo rano, strpljivo čekati pokraj vode, hodati bez dozvole vlasnika po privatnim imanjima i potrošiti puno no
SBplus.hr, Slavonski Brod : Goran Milić ovaj tjedan u Slavonskom Brodu

Održat će besplatnu radionicu

Goran Milić ovaj tjedan u Slavonskom Brodu

13.11.2018. | 11:00
Slavonskobrodska Udruga Lima u svoj se projekt potrudila uključiti zvučna imena. Kao predavač 'Male filmske akademije', stoga, u Slavonski Brod, nakon Roberta Knjaza, stiže i legendarni televizijski voditelj i novinar Goran Milić. Pričat će, naravno, o dokumentarnom filmu. Nakon
Slavonskobrodska Udruga Lima u svoj se projekt potrudila uključiti zvučna imena. Kao predavač 'Male filmske akademije', stoga, u Slavonski Brod, nakon Roberta Knjaza, stiže i legendarni televizijski voditelj i novinar Goran Milić. Pričat će, naravno, o dokumentarnom filmu. Nakon
SBplus.hr, Slavonski Brod : Milosrdne sestre sv. Križa u Brodu i Đakovu

Muzej poziva na izložbu

Milosrdne sestre sv. Križa u Brodu i Đakovu

11.11.2018. | 11:50
Sestre sv. Križa u Đakovo su došle na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1868., dok su u Brod na Savi, zahvaljujući gradskom fiziku dr. Dobroslavu Brliću, stigle 1898., i preuzele njegu bolesnika u Gradskoj bolnici.
Sestre sv. Križa u Đakovo su došle na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1868., dok su u Brod na Savi, zahvaljujući gradskom fiziku dr. Dobroslavu Brliću, stigle 1898., i preuzele njegu bolesnika u Gradskoj bolnici.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Iz zaborava izvukao povijest Bunjevaca i Šokaca

Za sve koji tragaju za prošlošću

Iz zaborava izvukao povijest Bunjevaca i Šokaca

6.11.2018. | 20:15
Robert Skenderović uložio je gotovo dva desetljeća u istraživanje koje je započeo kao student. Jedan od motiva bila je i želja da dijelu jednog naroda vrati slavnu povijest koja im pripada te da na jedno mjesto stavi sve činjenice u kojima će moći ponovno pronaći sebe i prošlost
Robert Skenderović uložio je gotovo dva desetljeća u istraživanje koje je započeo kao student. Jedan od motiva bila je i želja da dijelu jednog naroda vrati slavnu povijest koja im pripada te da na jedno mjesto stavi sve činjenice u kojima će moći ponovno pronaći sebe i prošlost
SBplus.hr, Slavonski Brod : Od etnoloških zbirki do priča i vrckavih igrokaza

Toldi - najpopularniji brodski kroničar

Od etnoloških zbirki do priča i vrckavih igrokaza

3.11.2018. | 16:15
"Nikada nisam imao potrebe ni za jedan hobi. Nisam igrao šah, pecao, skupljao marke, jer me moj posao ispunjavao 24 sata i ništa mi drugo nije trebalo. Presretan sam sa svojim životom i poslom. Prošao mi je u smijehu, pjesmi, igri..."
"Nikada nisam imao potrebe ni za jedan hobi. Nisam igrao šah, pecao, skupljao marke, jer me moj posao ispunjavao 24 sata i ništa mi drugo nije trebalo. Presretan sam sa svojim životom i poslom. Prošao mi je u smijehu, pjesmi, igri..."