5838
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Treću godinu za redom na slavonskobrodskom Poloju, stručnjaci nastavljaju s radovima na razotkrivanju zanimljivog arheološkog podvodnog lokaliteta, koji su prije dvije godine, slučajno, otkrili članovi brodskog Kluba podvodnih aktivnosti "Marsonia".
Riječ je o pronalasku iznimno očuvanih keramičkih posuda starih četiri do pet stoljeća, koje leže na savskom dnu, a stručnjaci smatraju kako se radi o najvrjednijem kontinentalnom nalazištu u u Hrvatskoj. Uz potporu Ministarstva kulture i ove su godine nastavljena arheološka istraživanja.
- Nastavljamo dalje s vađenjem keramike koja se nalazi na površinskom dijelu i pokušat ćemo na jednom mjestu otvoriti manju arheološku sondu da se ukopamo u riječno dno te pokušamo pronaći još neki ostatak brodske konstrukcije - kaže Krunoslav Zupčić iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda. Podsjeća da je najvjerojatnije u 16. ili 17. stoljeću došlo do prevrtanja broda čiji je sadržaj završio na dnu Save. Da je riječ o postojanju konstrukcije broda potvrđuje i komad pronađene daske koja pripada brodu, a prepoznata je, veli Zupčić, po malim metalnim klanficama koje se nalaze na rubu. - Prilično smo sigurni da je to dio brodske oplate međutim moramo naći više dijelova - pojašnjava.
Pronađene predmete izranjaju s dubine od dva do četiri metra (zbog niskog vodostaja). Prošle godine su izronili 40-ak komada keramičkih plitica tipičnih za tursku kuhinju (tagare) s poklopcima koji na sebi imaju otvor kroz koji izlazi para. - Ove smo godine u proteklih par dana izvadili šest komada, a jučer smo našli i dva malo veća ćupa koji sa strane imaju ručke što je malo rjeđi slučaj. Očekujemo i drugačijih tipova posuda koje do sada nismo vidjeli - dodao je arheolog.
Izvađena keramika je izuzetno dobro očuvana što je karakteristično za većinu podvodnih, podmorskih lokaliteta jer se takav arheološki materijal u tom sloju puno manje uništava nego ako je na nekoj oranici ili zemljištu koje se obrađuje. Posude posložene jedna u drugoj doista izgledaju kao nove. Rađene su od pečene gline s primjesama pijeska što se koristilo kako bi keramika bila otpornija na temperaturne razlike, da spriječi pucanje prilikom korištenja.
Prošle su godine ronioci sonerom označili površinu dna rijeke (oko 35 metara) koju je potrebno pretražiti . A uranjanje je uvijek zahtjevno jer je Sava brza i slaba je vidljivost. No dobra je strana što je ovih dana temperatura vode ugodnih 24 stupnja. - Zbog jake struje i vidljivosti koja je manja od jednog metra imamo sistem konopa za koje možemo biti vezani da možemo raditi na jednom mjestu - dodaje Zupčić.
U istraživanju od početka sudjeluju ronioci brodskog KPA Marsonia, koji su lokalitet i otkrili. U ekipi je dnevno od 5-7 ljudi koji rade potpuno besplatno, a pretraga će ove godine trajati desetak dana. Za Roberta Kalanja, predsjednika KPA Marsonia, koji je gotovo dva desetljeća član kluba, to je bilo najdragocjenije iskustvo. Bez obzira što je teško i zahtjevno, drago mu je što sudjeluje u potrazi i ove godine za što koristi dva tjedna svog godišnjeg odmora dok ostali dolaze nakon posla ili kako već uspiju ukrasti potrebno vrijeme.- Dole morate premještati utege po 80 kilograma. Vrlo je naporno, ne možete vjerovati koliko se ljudi dole znoje i dehidriraju. Napravljena su od metala sidrišta, provučeni konopi, sve se mora planski raditi u jednom kvadrantu a kad ga očistimo idemo dalje - objašnjava Kalanj, ističući kako je značajno otkriće nagrada klubu za 45 godina postojanja. Ovo je, kaže, najznačajniji nalaz u povijesti kluba. Na lokalitetu imaju uljnu pumpu i mamuticu s kojom se vadi mulj i talog oko pronađenih predmeta. A njih vade jako oprezno, sve se fotografira dole pa na površini, svaki komad ima svoj broj...
Klub Marsonia je do sada pronašao više zanimljivih lokaliteta, u Kobašu, Živikama, Donjoj Bebrini, što rade u suradnji s Muzejom Brodskog Posavlja, i sve to iz čiste ljubavi, kao doprinos kulturnoj baštini svog kraja.U klubu ih je sedamdesetak i redovito vježbaju. Pored arheologije koju savladavaju pod budnim okom stručnjaka, rade i spasilačku službu, spašavanje na vodi i pod vodom, provode ekološke akcije. Tridesetak posto je žena mlađe dobi i sve je veći interes, dodaje Robert.
Ines Pavušin u klubu je nekoliko godina i obožava ronjenje. Već 17 godina to je pravi gušt. Naravno na moru je ljepše, manje struje, ali svaki uron je podjednako drag. Ipak, kada se ovako nešto pronađe to je poseban izazov. Iscrpljujuće je no dečki su ipak potegli više, veli.
Pronađeni predmeti će kao i prošle godine biti predani Muzeju brodskog Posavlja gdje se radi konzervacija a potom će biti izloženi javnosti. Riječ je o vrhunskom nalazu, ovakvi nalazi nisu česti, još prošle je godine kazala ravnateljica MBP Danijela Ljubičić Mitrović. Jer riječ je o posudama koje govore o prošlosti Broda na Savi, koje potvrđuju kontinuitet naseljavanja na ovom području, od Starčevačke kulture iz mlađeg kamenog doba, do danas. Gdje su posude izrađene nije poznato, no identične su nađene i u Beogradu, pa zasigurno svjedoče početku priče o trgovačkom putu Savom koji je postojao od davnina do današnjih dana.