2064
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - Priključujući se globalnoj proslavi umijeća pripovijedanja bajki i priča, Slavonski Brod, zahvaljujući Udruzi za promicanje kulture govorenja i kreativnog stvaralaštva „VILINPUT", po treći put kao hrvatsko središte pripovijedanja od danas do kraja nedjelje obilježava Svjetski dan pripovijedanja (20. ožujka). Ovogodišnji moto svih pripovjedača svijeta nosi naziv "Mudre budale"(eng. "Wise fools"), za što su se odlučili pripovjedači svojim glasanjem na internetskoj stranici Svjetskog dana pripovijedanja.
Riječ je o međunarodnoj manifestaciji posvećenoj usmenom pripovijedanju koja se od 2003.godine obilježava na svim kontinentima.
A za promociju kulture pripovijedanja ustupajući prostor likovnog salona Becić odlučila se Galerija umjetnina, iz nekoliko razloga. "Prepoznali smo svjetski trend pripovijedanja u muzejskom okruženju i nastojimo raditi projekte s udrugom Vilinput jer imaju za cilj implementaciju pripovjedačkih vještina u muzejsku edukaciju našim stalnim postavima. Ovo je logičan uvod u buduće projekte i suradnje, pogotovo što i Galerija ima bogati književni fundus, ostavštinu Dragutina Tadijanovića", kazala je ravnateljica Galerije Romana Tekić, najavljujući za kraj ovogodišnjeg festivala i dječju kreativnu radionicu, slikanje onoga o čemu su slušali u pričama.
Festival će kao kulturno‐umjetnički‐edukativni događaj ove godine trajati šest dana u prostoru Likovnog salona V. Becić, a večeras ga je otvorio zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić, istaknuvši kako je logično da se festival održava ne samo u Gradu u kojem su nastajale najljepše pripovijetke nego i u kući u kojoj je nekada davno živjela i stvarala najveća hrvatska spisateljica priča Ivana Brlić Mažuranić.
Nakon glazbenog uvoda, pripovijedanje su odrasloj publici započeli zanimljivi gosti, američki profesionalni pripovjedač Perry Groud, Indijanac iz plemena Onondaga, kao i poznata, prva hrvatska profesionalna bajkopričalica Jasna Held, koja je posjetitelje oduševila načinom pripovijedanja bajke o Bahtijaru i njegovom snu. Preko 40 minuta, pripovjedačica je bez prekida držala pozornost prisutnih za što je potrebno iznimno puno energije i koncentracije a bajkoviti kraj i pouka kako je "jako važno ići za svojim snovima", navukla je svima osmijeh na lice.
A pripovijedanje je, kaže Jasna Held, nju našlo u životu i traje već četvrt stoljeća. "Kada sam prvi put osjetila da na druge ljude bajka djeluje onako kao što je na mene djelovala (svaki put sam se osjećala bolje) odlučila sam svoj dar dijeliti s drugima".
Za pripovijedanje kažu da je poseban medij, proces koji uključuje sjećanje, maštu, emocije, intelekt, jezik, gestu, kretanje, izraz lica ili tijela, te stvaranje odnosa osobe prema drugoj osobi ili prema grupi.
"Pripovijedanje je prazanimanje, a pripovjedači su postojali prije glumaca, i ponovno je popularno", navodi Held. Putuje po cijeloj Hrvatskoj i okolnim zemljama, a na pitanje ;može li se od toga živjeti, odgovorila je naravno jednom pričom. "Srela su se dva prosjaka i jedan drugom kaže, gdje si prijatelju kako si, od kad te nisam vidio, jesi li dobro? A ovaj odgovori, odlično sam, sve što zaradim mi je u novcu, sve što je u novcu mi je u kruhu, sve što je u kruhu mi je u trbuhu...pa zar to nije savršeno".
"Ovo je treći puta kako sam u Hrvatskoj, prvi puta sam pozvan od strane Hrvatsko- američkog društva, nakon toga bio sam u Ogulinu i sada me je pozvala Jasna Held. Nakon Slavonskog Broda odlazim u Beograd, Novi Sad i ponovo Zagreb. O hrvatskim pripovijetkama ne znam puno, slušao sam Jasnu kako pripovijeda i nisam ništa razumio, ali zvučale su jako dobro" kazao je američki pripovjedač Groud, držeći kako su priče jako važne. On godinama putuje i priča priče o ujedinjavanju indijanskih plemena čime su oni postajali jači i moćniji jer želi usmenom predajom sačuvati od zaborava istinu o jednom narodu. A svoju je bajku o crnom medvjedu koji je zbog nesmotrenosti izgubio kitnjasti rep, ispričao na engleskom jeziku.
Važno je pričati priče i bajke, a one su se oduvijek prenosile usmenim putem sve do prije 200-tinjak godina kada su ih počeli zapisivati. " Govore nam o mnogo toga, govore nam o svijetu kojemu svi pripadamo, o onome što je u nama i gdje smo mi,..to djeca osjećaju i prepoznaju kao i odrasli. Svima nam to prija, ističe Jasna Held koja je tako nadahnula i Brođanku, Bajkopričalicu Sandru Vukoju. Prisjeća se kako je svemu prethodio jedan čaroban susret u čarobnom Ogulinu podno planine Klek, gdje je srela čarobnicu duge kose i predivnog glasa koja je pripovijedala bajke. "U tom sam trenutku osjetila kao da sam se vratila nečemu čemu sam pripadala a da zapravo nisam ni znala da pripadam. To nešto se u meni probudilo i počela sam se time baviti. Jasna mi je rekla, samo kreni, nemoj puno misliti na cilj nego uživaj u tom putovanju. I doista je tako, putovanje raste i sve je zanimljivije", kaže brodska Bajkopričalica,koja se time sada i profesionalno bavi. "I naučno je dokazano da pripovijedanje bajki i priča potiče maštu, razvija kreativnost . Uzoran govornik za dijete puno znači, kada se ima u koga ugledati znat će se izražavati, iznijeti svoje kritičko mišljenje, reći svoje potrebe, osjećaje...što je vrlo važno za zdravog pojedinca", kazala je Sandra o značaju pripovijedanja.
Prvi Nacionalni festival pripovijedanja koji se održao u Jonesboroughu u Tennesseeju, u listopadu 1973., određeni krug pristaša obilježava kao službeni datum oživljavanja pripovjedačke umjetnosti.
Tijekom festivala u Savonskom Brodu sve zainteresirane svaki dan u salonu Becić te u brodskim školama očekuju besplatni programi pripovijedanja za djecu i odrasle, stručno predavanje, radionice te 4. obiteljska biciklijada „Biciklom po Vilinputu". Dječja književnica Marijana Perinić Križanović predstavit će se programom "Didgpriče" 24.ožujka, od 10.30 sati, koju priprema zagrebačka udruga "Didgiland". A istoga dana predavanje o važnosti i utjecaju pripovijedanja na odrasle, uz predstavljanje projekta Snažne žene, održat će Erika Katačić Kožić.