2253
Prikaza
4
Komentara
SLAVONSKI BROD - Još u 16.vijeku, švicarski liječnik Paracelsus napisao je kako je vino hrana, lijek i otrov – ovisno o količini koja se konzumira. Puno puta su stručnjaci tvrdili da je vino, pogotovo crno, zdravo, zbog čega ga mnogi nazivaju pićem bogova. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća dokazano je kako je smrtnost u Francuskoj opadala s rastom potrošnje vina.
O vinu i vinogradarstvu danas je bilo riječi na prvom znanstvenom skupu pod naslovom „Vino i vinogradarstvo u povijesti Slavonije, Srijema i Baranje", (prvi dan je u Slavonskom Brodu a drugi i treći u Erdutu), čiji je cilj cjelovito osvijetliti društveno značenje vina i vinogradarstva u povijesti sjevernoistočnih i podunavskih krajeva. U tri dana raspoređena su 32 izlaganja, od proizvodnje vina u predrimskom razdoblju, oscilacije u vinogradarstvu u srednjem vijeku pa do značaja te gospodarske grane u suvremenom svijetu.
"Vino koje se proizvodilo u Srijemu, na padinama Fruške Gore, bilo je nesumnjivo najpoznatije i najcjenjenije vino kontinentalnih dijelova Ugarsko-hrvatskog kraljevstva u srednjem vijeku" u svom izlaganju je naveo Stanko Andrić, voditelj brodske podružnice Instituta za povijest. Ono je bilo dobro poznato i izvan granica kraljevstva i zauzimalo je važno mjesto u ukupnom ugarskom izvozu vina u druge zemlje. Još u 13 stoljeću bilo je, kaže, reguliramo, na koji način će kmetovi na Fruškoj Gori, proizvoditi vino. Kada se grožđe pobere, prvi mošt uzimaju bogataši a ono što ostane u prešama ostaje seljacima. A u vrijeme turskog osvajanja u 16.stoljeću kada su Osmanlije osvojili Srijemske Karlovce, izlili su nekoliko tisuća bačvi vina koje je teklo poput potoka prema Dunavu, nekoliko zanimljivosti naveo je Andrić.
Kako većina smatra tema vina je vezana uz jug europskog kontinenta, dok je sjever više posvećen pivu. No skup je pokazao da konkretno Slavonija, kao i cijela kontinentalna Hrvatska, ima što pokazati po pitanju uzgoja grožđa i proizvodnje vina, a želja skupa je pokrenuti nova istraživanja po pitanju vinogradarstva i vinarstva. O ulozi vina u svakodnevici srednjovjekovnog Dubrovnika bavio se Gordan Ravančić, pomoćnik ravnatelja Instituta za povijest.
"Poznato je da se i u bibliji vino spominje poglavito u sredozemnim kulturama ali i na kontinentu. Vino nije samo opojno piće ono je i prehrambena namirnica. Postoji svjedočanstvo iz srednjeg vijeka da se u slučajevima rata, gladi, vino spašava, skriva, to je namirnica koja treba biti na svakom stolu. Dubrovački slučajevi jasno govore kako su dubrovačke vlasti u vremenima kada vina nedostaje, same ga kupovale na stranim tržištima i dijelilo ih građanstvu" kazao je Ravančić. Takvih svjedočanstava na području Slavonije nema, ali zna se da je još od rimskih vremena vino predstavljalo važnu prehrambenu namirnicu na stolu svakog pojedinca. Slavonija, Srijem i Baranja od davnina spadaju u važne vinorodne i vinarske regije u kojima se vino proizvodilo za vlastite potrebe i za prodaju.
Na temu "Vinogradarstvo u brodskom brdu, krajem 19 i početkom 20.stoljeća" govorila je Karolina Lukač, kustosica etnografskog odjela Muzeja brodskog Posavlja. "Iako se čini da ih nije bilo, ali postojale su razlike u načinu obrade vinograda između gospode i seljaka, a za to postoji više razloga, zbog veličine posjeda, načina obrade vinograda, ali i značenja vina u životu. Tako su se gospoda bavila vinom radi prodaje, a nekima je to bio jedini izvor prihoda, dok je seljaku to bio jedan od sporednih poljoprivrednih poslova. Najpoznatiji vinogradari i vinari na brodskom području tada su biliBrlići, Popovići, slikar Josip Muravić...i ostale ugledne obitelji, a na izložbama, brodska su vina dobivala brojna priznanja" rekla je Lukač. Jedan od primjera nekada traženog vina je i današnji brodski suvenir - slatko desertno vino Bermet, a bila je poznato i rado traženo vino Ružica. Hrvatska vina imaju povijest i prije 2500 godina, iz vremena drevnih grčkih doseljenika koji su ih proizvodili na južnodalmatinskim otocima Visu, Hvaru i Korčuli. U izlaganju pod nazivom Antički pisani izvori o vinu u Južnoj Panoniji, govorio je Josip Parat. Grci i Rimljani rado su pili vino što je imalo društvenu religijsku i kulturnu pozadinu. Rimljani su kasnije uznapredovali u proizvodnji vina a prvi glas o vinovoj lozi u Panoniji pronio je Strabon, naveo je Parat .
Kao jedno od najpopularnijih alkoholnih pića u svijetu, vino se smatra jednim od najvažnijih sastojaka europskih i svih mediteranskih kuhinja. Znanstvenici kažu da su crna vina bogata flavonoidima najpoznatijim po svojim antioksidativnim svojstvima koja pomažu tijelu da se bori protiv kancerogenih, virusnih i alergijskih neprijatelja, pa i liječnici preporučuju svaki dan čašu vina uz ručak ili večeru. U Europi najviše vina kroz godinu popiju Francuzi s prosjekom od 46 litara, dok potrošnja vina u Hrvatskoj iznosi oko 28 litara godišnje po glavi stanovnika, što je u europskom prosjeku. Na regionalnoj razini, potrošnja na kontinentu je manja od one u Primorju i Dalmaciji.Borat ja radim kod privatnika i radije cu financirat povijest naseg kraja nego izdrkavanja raznih fizicara ili matematicara od kojih nemam koristi, ajde za medicinare i mikrobiologe bar imam to. Nisam jedini koji tako misli tako da ti ne govoris... Prikaži sve u ime naroda. Sve ima svoju ulogu tako je svugdje. Svoje shelodon spike cuvaj kad ti budes morao na javne radove koje toliko zazivas.