2146
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - U sklopu ovogodišnjih Dana plesa posvećenih velikoj balerini svjetskoga glasa Miji Čorak Slavenskoj, u Gradskoj je knjižnici predstavljen Zbornik radova s prošlogodišnjeg interdisciplinarnog znanstvenog umjetničkog skupa, koji je potvrdio njezin značaj. Skup je prošle godine u Osijeku i Brodu okupio 30-ak stručnjaka iz raznih domena umjetnosti, koji su govorili na temu plesa, o ulozi Slavenske i njezinim svjetskim dostignućima.
- Od samog početka Matica Hrvatska je uključena u otkrivanje svojih velikana i povratak Slavenske kulturnoj povijesti rodnog grada i cijele Hrvatske - kazao je ravnatelj brodskog Arhiva, Ivan Medved podsjećajući i na izložbu o doprinosu Zvonimira Podkovca u otkrivanju značaja Slavenske.
A cijela prošla godina je, uz 100-tu obljetnicu rođenja, bila posvećena Slavenskoj, podsjeća jedna od začetnica "oživljavanja" imena dugo prešućivane velike balerine, Maja Đurinović, plesna publicistkinja i profesorica osječke Akademije dramskih umjetnosti, koja je o Slavenskoj govorila na fakultetima u Zagrebu, Zadru, Karlovcu, Sisku, Požegi i naravno u Brodu.
Dosta se stručnjaka iz raznih domena prošle godine uključilo u istraživanje o problematici povijesti plesa. Tako je Andrea Jeličić, stručnjakinja koja se bavi poviješću svjetskog baleta, Miju stavila u kontekst ruskih baleta i Nižinske, Katarina Žeravica se bavila ranim periodom Slavenske, kada je u školi Gertrude Kraus učila suvremeni balet, što do sada nije bilo poznato.
- Zanimljivo je bilo i predavanja zagrebačke kustosice Ive Sudac koja je donijela portret Slavenske, djelo Maksimilijana Vanka, uspoređujući biografije i sudbine dva hrvatska umjetnika, koji su u Zagrebu surađivali na Licitarskom srcu još kada je Mia bila mala, a onda su se našli u Americi gdje su ostvarili svoje karijere i družili se, o čemu se također ništa nije znalo. Mihaela Devald je napravila zanimljiv rad iz pozicije balerine, pitanje umjetničkog stava mlade Slavenske, dok je Danijel Rafaelić bio oduševljen Mijinom ljepotom na filmu - kazala je Đurinović.
Zborniku su doprinijele i domaće snage Zlata Kerže, Irena Krumes Šimunović i Dunja Vanić, tražeči odgovore na pitanja o utjecaju Dana Slavenske na studente, koliko Brod živi Slavensku, koliko je svjestan njezine veličine. Premda su mogli doznati kako je Slavenska obilježila 20. stoljeće, kako je bila ljubimica medija, kako je nastupala u brodskom Hrvatskom domu davne 1929. godine kao 13-godišnja djevojčica, kako je svijet bio očaran ljepotom crvenokose balerine, plesom na vrhovima prstiju, njezinom gracioznošću..., ni studenti, ni učenici, ni ljubitelji plesa (osim petoro mladih Požežana) na žalost nisu došli poslušati. Neizbježno je zapitati se nije li to nečiji propust ili se radi o nedostatku interesa mladih za Slavensku i balet, iako Đurinović kao i ravnatelj KKD Hrvoje Špicer smatraju da je u proteklih 14 godina napravljen značajan pomak kada je riječ o promicanju imena Mije Čorak Slavenske te popularizaciji plesa, makar kod plesačke populacije.
- S druge strane imam dojam da radimo dva koraka naprijed i jedan nazad, jer je plesna umjetnost rubna u našoj civilizaciji, u situaciji stalnih nacionalnih, političkih vjetrometina, kao da je nezanimljiva jer "ne lupa šakom o stol" i nije glasna nego je profinjena, mukotrpna, dugotrajna pa odnos spram plesnih umjetnika još uvijek nije onakav kakav bi trebao biti - da su vraćeni u kulturnu baštinu, da učimo o njima i da se ponosimo - zaključuje Đurinović.
U knjižnici je, također (nakon prošlogodišnje premijere), ponovo predstavljen i dokumentarni film "Mia, a dancer's journey", za koji je zaslužna Mijina kćer, Maria Ramas. Često je slušala majkine priče o mjestu u kojem je rođena, o kupanju na Savi, najboljem sladoledu od malina, pa je nakon posjete Hrvatskoj odlučila ispričati njezinu priču i napraviti film. Uz redateljicu, Kate Johnson, producente Branku Brkusic i Teda Spranguea, nastala je emotivna i poučna priča o čaroliji plesa - velikom talentu, upornosti, slavi, hrabrosti, o glamuru, ali i trnovitom putu, nevjerojatnoj biografiji nedostižne plesačice koju je ples, bez obzira na svu težinu, uvijek vraćao u život.