SLAVONSKI BROD - Indicije o tomu da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj, jer ne udovoljavaju traženim kriterijima, istražila je novinarska ekipa Glasa Slavonije.
Ta je tema itekako bitna i za Slavonski Brod jer veliki broj studenata s tog područja visoko obrazovanje stječe upravo u spomenutim državama.
Mladi kažu kako su motivi za nastavak školovanja u susjednoj zemlji brojni – od manjih troškova za stanarinu, školarinu i život u blizini kraja u kojima su im i dom i obitelj. Mnogi kao ključan faktor navode i činjenicu da sa svojim uspjehom na državnoj maturi nisu uspjeli upisati željeni fakultet u Hrvatskoj.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pojasnila je kako se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi, a samim time i Hrvatskoj, provodi prema smjernicama Lisabonske konvencije, čijim je stupanjem na snagu prestao vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak
Za priznavanje inozemne diplome potrebno je ispuniti nekoliko kriterija. Prvi je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države. Ali tu nije kraj - provjerava se i vjerodostojnost tog tijela.
- Relevantno međunarodno vrednovanje, nažalost, nije prošla niti jedna nadležna agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji. - poručili su iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH, ali i naglasili kako su oni sami, kao članica europskog udruženja za osiguravanje kvalitete, međunarodno reakreditirali Sveučilište u Mostaru u cilju potvrde njihove kvalitete.
Mnogi Slavonci studiraju prvenstveno u Orašju, na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar. Kao prednost studiranja u Orašju ističu mnogo veći izbor fakulteta, odnosno studijskih grupa, ali i znatno jeftiniju školarinu nego u Hrvatskoj, kao i činjenicu da se tamo ne osjećaju kao stranci.
Prema dostupnim podacima, u BiH postoji 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih, a studentima se obrazovanje nudi na više od 1600 studijskih programa. Nažalost, postoje podaci o kupovini diploma i tomu da Balkanom "kruže deseci tisuća plagiranih diplomskih i doktorskih radova” s tih ustanova.
Članak u cijelosti pročitajte na portalu Glas Slavonije.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Stipe25.04.2018. u 13:33
Zaboravih dodati. Naravno da se može napraviti da Sveučilište u SB ne bude takvo. Vjerojatnost za to je ista kao što je vjerojatno da se od Marsonije napravi klub za Ligu prvaka. Ista vjerojatnost na dlaku. Doduše, Dinamo nekada i... Prikaži sve uleti u LP pa ga tamo izrokaju, a naše najbolje sveučilište se teško plasira na listu najboljih 500 sveučilišta. Prevario sam se, bit će da nam je nogomet ipak puno kvalitetniji od visokog školstva.
-
Stipe25.04.2018. u 13:28
Potražite hrvatske fakultete koji imaju certifikate o sukladnosti s europskim ili svjetskim standardima. Dakle, da ih vani priznaju i cijene kao što priznaju i cijene svoje. Svi oni fakulteti, veleučilišta i sveučilišta koji to nemaju nisu ništa bolji od bosanskih.... Prikaži sve Gradonačelnik se još uvijek zalaže da i u Brodu napravimo svoje Brčko ili Banja Luku da djeca ne moraju iči čak 50 km i stvarati roditeljima troškove :)
- Prikaži sve komentare
-