2622
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - Uoči dana Svih svetih kada se prisjećamo naših najbližih i dragih osoba koje više nisu među nama, kada se pale svijeće, odnosi cvijeće i kite njihova posljednja počivališta, i na brodskom te grobljima okolnih mjesta vrvi od ljudi koji su došli izdaleka ili domaćih koji po lijepom vremenu uređuju grobove za blagdan.
Bogata ponuda cvjetnih aranžmana
Davni je to običaj kršćansog svijeta. Upaljene svijeće, simbol su svjetla, a živo cvijeće simbol života. Zato je nezaobilazno ukrašavanje grobova živim cvijećem a ponuda na slavonskobrodskoj tržnici, u trgovačkim centrima, kod privatnih proizvođača...je više nego dostatna.
Miro Čabraja u četiri plastenicika u Slobodnici, osim rasade, već godinama uzgaja i cvijeće za ovaj blagdan, krizanteme i jesenak raznih boja i bogatih cvjetova, a osim na tržnici prodaje i u Bukovlju. Cijena je ove godine vrlo pristupačna, 20 kuna po lončanici, što je gotovo duplo jeftinije nego u trgovačkim centrima. I na tržnici se manje lončanice mogu naći za toliko novca, a za veće je potrebno izdvojiti od 30 do 50 kuna. Kako je ponuda velika vjerojatno će na sam blagdan cijena biti i niža, jer u koliko se ne proda, cvijeće je gubitak za vlasnika koji je uložio novac za pelcere pa ih uzgajao par mjeseci.
Na štandovima cvijeća ispred gradskog groblja, osim rascvjetanih lončanica po nešto višim cijenama uvelike se pripremaju i cvjetni aranžmani od pedesetak kuna pa do nekoliko stotina, ovisno o količini i kvaliteti cvijeća. Kako god skromni bili u odabiru cvijeća i svijeća, ukoliko netko posjećuje više grobova, mora računati na iznos od nekoliko stotina kuna.
Uz cvijeće se obavezno pale i lampioni, dok su se još prije tridesetak godina donosile samo svijeće, redovito od pčelinjeg voska. Lampioni, ovisno o veličini, mogu se nabaviti po cijeni od nekoliko kuna do više desetaka kuna (uljni, dugogoreći) ,no za one koji obilaze po desetak i više grobova, svaka cijena je visoka.
Nekada se na groblje nosilo cvijeće iz vlastitog vrta, poput kadifica koje su otporne na zimu, bosiljka...prisjeća se baka Reza iz Bukovlja.
Cvijeće oblikovano kao motivi sa šokačkih ponjava
A etnolog Zvonimir Toldi podsjeća kako su žene u selima oko Broda, na grobove koji su uglavnom bili prekriveni samo zemljom – ubadale raznobojno cvijeće oblikujući rombove i motive sa šokačkih ponjava, tako da je grob izgledao kao ćilim. No zadnjih 30-ak godina grobovi se najčešće kite krizantemama, koje se od tada i uzgajaju u Hrvatskoj. Riječ je o cvijeću koje još prije Kristova rođenja potječe iz istočne Kine, odakle je u 8. stoljeću preneseno u Japan, a od 17 stoljeća je u Europi gdje zbog povoljne klime i malih zahtjeva za svjetlom, odlično uspijeva.
Blagdan Svih svetih ,1. studenoga obiljježava se, kao spomen na sve poznate i nepoznate kršćanske svece i svetice. Stari narodi vjerovali su da se na određene dane otvaraju prolazi podzemlja, a duše pokojnika izlaze kako bi boravile među živima. Blagdan se počeo slaviti oko 610. godine, kada je papa Bonifacije IV. (608.-615.) rimski panteon posvetio Bogorodici i mučenicima. Blagdan se najprije svetkovao 13. svibnja, da bi Papa Grgur III. (731.-741.) nepoznate godine uveo svetkovanje 1. studenoga, kada je kapelu u rimskoj bazilici posvetio svim svetima". Dušni dan, poznat još pod nazivom Mrtvi dan ili Dan mrtvih, u Hrvatskoj se štuje još od 1311. godine a karakteriziraju ga molitve, plaćanje misa za pokojnike, obred oprosta, obilazak groblja, cvijeće, svijeće, pomaganje sirotinji i zvonjava crkvenih zvona, poučavaju Karolina Lukač i Ivana Artuković iz Muzeja brodskog Posavlja, koje su prije nekoliko godina priredile izložbu o posmrtnim običajima i obredima.
Stajalo se u redu da se pozvoni za pokojnike
Osim obilaska groblja, nošenja cvijeća paljenja svijeća, obreda oprosta, zvonjave crkvenih zvona...osobitost područja brodskog Posavlja , (posebice u brdskim selima) u obilježavanju Dana Svih svetih sastoji se u simbolici svjetla. „Uoči blagdana u selima od Vrhovine do Rastušja, Grabarja, Glogovice, Zdenaca,..., mještani pale vatre pred kućama - koje osvjetljavaju put mrtvima. Negdje se pali i zajednička velika vatra, a crkve su otvorene cijelu noć i svatko može ući pozvoniti..." poučava Zvonimir Toldi. I slikar Josip Šimić prisjeća se takvih događaja u rodnim Zdencima. „Odlazio sam s djedom i čekali smo u redu da pozvonimo za moje bake i drage pokojnike". Svjetlo, naime otklanja tamu pa tako i „pokojniku osvjetljava put u drugi svijet" zato nije čudno da su rasvjetna tijela čest prilog grobova iz različitih razdoblja.
Na blagdan Svih svetih spremala se bogatija večera - perad, sarma, pite, saznajemo od etnologa. Običaj je zadržan još u nekim selima gdje se za blagovanje uz iće i piće, okrene i poneka pečenka.
No ima i onih koji osuđuju pretjerani konzumerizam i kićenje grobova za blagdan Svih svetih, jer je u skladu s vjerom na grob dovoljno odnijeti jedan živi cvijet i upaliti svijeću, a umjesto hrpe cvijeća i lampiona koje završe u kontejnerima za nekoliko dana, moglo bi se, smatraju, kroz humanitarne akcije pomoći nemoćnima, starima, oboljelima - i podržati život.