Gospodarstvo : Poljoprivreda

13.7.2020. u 21:00
Prikaza: 1550
|
Autor: Željka Gavranović

Poštenim radom 'na zemlji' ili muljažama

U ovoj je grani bezbroj prilika za 'uprljati ruke'

Brodsko-posavska županija : U ovoj je grani bezbroj prilika za 'uprljati ruke'Ilustracija(Foto: www.bgreenephotography.com)

'Često je bolno slušati stočare koji su kažnjeni neisplatom ili uskratom potpora zato jer je biku koji je u tovu ispala ušna markica - koja je sačuvana na gospodarstvu ali nije u uhu životinje. Jednako tako u jesen se poljoprivrednici ratari nemaju kome obratiti te bezuspješno nazivaju brojeve telefona Državnog inspektorata kako bi zatražili reakciju nadležnih institucija zbog velikog broja zapuštenih oranica koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, dane u zakup po relativno povoljnoj cijeni.'

SLAVONSKI BROD - Kriteriji, uvjeti, način dodjele državnih poticaja poljoprivrednicima u Republici Hrvatskoj, a samim time i Slavoniji, kompleksna su tema za koju je potrebno poznavanje niza zakonskih odredbi i propisa.

Dakako, u tom, kao i u svakom drugom 'bazenu', prostor za 'izvlačenje' protuzakonite koristi je ograničen, tek, ljudskom maštom i domišljatošću. Mada bi ga trebali ograničavati i skupi državni službenici koji rade u ministarstvima, agencijama, savjetodavnim tijelima,…

Ne pretendirajući na otkrivanje velikih zavjera ili tajni, nego tek u želji da i sami ukažemo ili pojasnimo neke nelogičnosti sustava, kontaktirali smo Ministarstvo poljoprivrede. Najprije sa željom razrješenja početne dileme - zašto se poticaji poljoprivrednicima dodjeljuju prema hektarima koje će obrađivati te radi li se o pravednom sustavu.

'Za sve je kriva Europa'

- Sukladno Sporazumu između EU i Svjetske trgovinske organizacije, sustav potpora koji ne ovisi o cijeni i količini proizvedenih proizvoda uspostavljen je s ciljem uklanjanja neravnoteža na tržištu poljoprivrednih proizvoda i ukidanja potpora po kilogramu koje imaju iskrivljujući učinak na tržište EU i svjetsko tržište (tzv. „narančasta košara" prema WTO klasifikaciji). Pristupanjem Europskoj uniji 2013. godine, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i popratnih propisa koji određuju ciljeve i mjere poljoprivredne politike i ruralnog razvoja svih država članica EU te definiraju pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda.- za SBplus odgovorila je Marina Perišić, službenica za informiranje.

Drugim riječima, ulaskom u Europsku uniju i uzimanjem iz zajedničke košarice, pristali smo i na, ponekad bespogovorno, praćenje svih sporazuma pa i samog načina dodjele potpora. Dodjeljivati potpore poljoprivrednicima na drugačiji način bilo bi, prema slobodnoj interpretaciji izjava Ministarstva, protuzakonito.

Tko i koliko prati dodjeljivanje i trošenje poticaja

Koliko je poljoprivreda u Hrvatskoj od tih poticaja imala opće, a ne pojedinačne koristi, gotovo je nemoguće 'izmjeriti'. Ono što je, pak, moguće provjeravati i 'mjeriti' je to kako su točno sredstva od poticaja utrošena. No, ni to Agencija za plaćanja u poljoprívredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ne radi na pretjerano marljiv i pohvalan način. Uglavnom se sve svodi na davanje važnosti papirologiji i ignoriranju stvarnog stanja na terenu.

- Administrativna kontrola provodi se za svako poljoprivredno gospodarstvo koje je podnijelo jedinstveni zahtjev za potporu. Administrativne provjere provode se u uredima Agencije za plaćanja uz pomoć informatičkog sustava, a prema potrebi uključuju unakrsne provjere kojima se utvrđuje nesukladnost s propisanim uvjetima. Kontrola na terenu provodi se na kontrolnim uzorcima (obuhvat je najmanje pet posto), a provode je kontrolori ovlašteni od strane Agencije za plaćanja. Kontrola na terenu prihvatljivosti jedinstvenog zahtjeva obavlja se prije isplate sredstava potpore. Ovisno o težini utvrđenih nesukladnosti, sankcije se kreću u rasponu od umanjenja isplata do povrata već isplaćenih sredstava. - za SBplus pojasnila je Perišić u ime Ministarstva poljoprivrede.

Ružica Vukovac: 'Hrvatska je mogla zadržati pravo kontrole problematičnih dijelova'

Ružica Vukovac, dosadašnja vijećnica brodskoposavske Županijske skupštine, a uskoro i saborska zastupnica Domovinskog pokreta, neumorna je kada su u pitanju teme koje su joj bliske - a to su one vezane za poljoprivredu. Ona smatra kako Republika Hrvatska ima instrumente za promjenu nabolje, bez obzira na navodna ograničenja Europske unije.

- Unatoč činjenici da je Uredbom EU broj 1307 definiran način isplate potpora, kao i modeli isplate, Hrvatska je mogla zadržati pravo kontrole korištenja potpora u onom dijelu u kojemu je najviše problema. Europa je propisima definirala okvir kontrola odnosno minimalni broj kontrola od pet posto. No, niti jedna zemlja se ne pridržava strogo tih granica. Jasno je da, ako se primijeti kako u pojedinom sektoru postoje dugotrajni, evidentni problemi, Agencija za plaćanja treba i mora pojačati broj kontrola. Agencija je mogla pristupiti preraspodjeli službenika koji su se trebali uhvatiti u koštac s bezbrojnim nepravilnostima na terenu, a koje se nisu našle unutar zadanih pet posto kontroliranih subjekata. To bi značilo uvođenje reda, ali i vraćanje povjerenja poljoprivrednika u državne institucije. - za SBplus pojasnila je Ružica Vukovac.

Vezano uz pojašnjenje o dodjeljivanju poticaja po hektaru, od Ministarstva poljoprivrede saznali smo i sljedeće: „Sve mjere u sklopu Programa izravnih plaćanja koje se temelje na prihvatljivom hektaru zemljišta, a sastoje se od osnovnog plaćanja, zelenog plaćanja, preraspodijeljenog plaćanja, dodatnog plaćanja za mlade poljoprivrednike i programa za male poljoprivrednike. spadaju u tzv. „zelenu košaru ' (potpore koje nemaju učinak na tržišno natjecanje i/ili je taj učinak minimalan).".

Uz takve mjere, u Programu izravnih plaćanja, poljoprivrednicima je na raspolaganju i proizvodno vezana potpora koja se dodjeljuje za krave u proizvodnji mlijeka, tov junadi, krave dojilje. ovce i koze, voće, povrće, šećernu repu i krmne proteinske usjeve (tzv. „plava košara", odnosno potpore koje imaju ograničeni učinak na tržišno natjecanje).

Velike brojke za male kontrole

Na naše pitanje o tomu koji je točno iznos i kojem broju poljoprivrednika, dodijeljen prošle godine, iz Ministarstva su odgovorili kako je, u okviru Programa izravnih plaćanja, vrijednost ukupno isplaćenih izravnih plaćanja u 2019. godini dosegnula je točno 2.920.516.248,65 kuna, a poticaje je primilo 109.275 korisnika.

Vezano za nedostatak 'češljanja' načina dodjele poticaja i njihova korištenja, zanimljiva je tema i kategorija „podzakupa" koji je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zabranjen, no u praksi je sveprisutan. Unatoč odredbama zakona i odredbama ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje govore da je zabranjeno zemljište dati na korištenje trećim osobama, kao i da u suprotnom slijedi raskid ugovora o zakupu, ovu kategoriju također nitko ne kontrolira.

- Poljoprivrednici kao i neki drugi subjekti prijavljivali su Ministarstvu poljoprivrede, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Državnom inspektoratu, Državnom odvjetništvu kako se zemljištem raspolaže suprotno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kao i suprotno odredbama sklopljenih ugovora, prilažući potrebne dokaze kojim potvrđuju podzakup, no niti jedan ugovor nikada nije raskinut. - kazala je Vukovac.

Problema je toliko da sve izgleda kao crna rupa bez izlaza

Osim toga, 'na terenu' se pojavljuju problemi kojih u suhoparnim europskim dokumentima - nema.

- Često je bolno slušati stočare koji su kažnjeni neisplatom ili uskratom potpora zato jer je biku koji je u tovu ispala ušna markica - koja je sačuvana na gospodarstvu ali nije u uhu životinje. Jednako tako u jesen se poljoprivrednici ratari nemaju kome obratiti te bezuspješno nazivaju brojeve telefona Državnog inspektorata kako bi zatražili reakciju nadležnih institucija zbog velikog broja zapuštenih oranica koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, dane u zakup po relativno povoljnoj cijeni zakupa, a na njima raste ambrozija. Podsjećam kako se ambrozija lako širi pa stoga vlasnici ili zakupci susjednih oranica, u strahu da će se proširiti i na njihove njive, očajni mole za pomoć u potrazi za rješenjem. Država i pripadajuće institucije ne kontroliraju koliko je proizvoda doista stavljeno na tržište. Znajući to, sve je češća prodaja usjeva „na crno". Na taj način država i njeni građani se sustavno osiromašuju. - mišljenje je Ružice Vukovac.

Samo uvođenje reda u sustav, može promijeniti stanje u poljoprivredi

U Ministarstvu, praktički, tvrde kako je sustav koji baš i ne funkcionira u praksi, nemoguće mijenjati na lokalnim razinama gdje poljoprivrednici godinama upozoravaju na manjkavosti pa bi valjda sve trebalo ostati baš kako sada i je. Ipak, neki nude i rješenje problema.

- Ostale zemlje članice EU iznjedrile su modele prema kojima isplaćuju veliki dio direktnih potpora svojim subjektima. U Hrvatskoj smo mogli do sada ustrojiti model kojim smo imali pravo dati direktnu potporu npr. pekarima ili nekom drugom ciljanom sekundarnom subjektu. Kroz isplatu potpora obvezalo bi ga se na otkup žitarica po povoljnijoj cijeni od trenutno ponuđenih. Na taj način zaštitilo bi se jedan dio primarnih proizvođača i pomoglo preživjeti dobar dio sekundarne proizvodnje, a umanjilo uvoz. Potpore koje bi se na taj način isplatile bile bi potpore iz proračuna EU ali kroz sektor Ministarstva gospodarstva. No, takvim i sličnim projektima u Hrvatskoj se nitko ne bavi. Nažalost, nedostatak povjerenja i sigurnosti naših poljoprivrednika u sustav jedan je od razloga odustajanja od proizvodnje, a u konačnici i napuštanje ruralnog prostora. Država bi kroz detaljnu analizu postojećeg stanja, trebala voditi brigu o boljem usmjeravanju potpora i na taj način dokazati kako je dobar gospodar. - zaključila je Vukovac.

Lažni gospodarski programi temeljem kojih su neki ostvarili dodatne bodove i dobili zemljišta na raspolaganje, a da stoku nikad nisu nabavili, registar postojećih OPG-ova koje Ministarstvo poljoprivrede ne objavljuje ni tri godine nakon obećanje (a čemu je, smatraju mnogi, uzrok činjenica da se skriva broj zaposlenika Ministarstva koji imaju OPG-ove i koriste potpore), apsurdnost Zakona o poljoprivredi koji omogućuje povrat isplaćenih, ali i neisplaćenih potpora onima kod kojih su evidentirane nepravilnosti, veliki broj izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, posljednji važeći Zakon o zemljištu donesen 2018. koji još nije zaživio, činjenica da stočari dugi niz godina ne mogu doći do obradivih površina za ishranu stoke, nepostojanje evidencije korisnika državnih zemljišta, protivljenje načelnika Pravilniku o revalorizaciji cijene zakupa zemljišta - samo su neki od dodatnih problema kojima bi se itekako valjalo pozabaviti za dobrobit poljoprivrede - prvenstveno u Slavoniji koja ima najveći potencijal, a onda i u drugim dijelovima Hrvatske. Teme su to koje svjedoče o neučinkovitim politikama koje se prema selu provode već desetljećima.

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
vladoo

vladoo

Komentirano: 14.7.2020. | 0:41

1

znam da Željka Gavranović piše dobre članke ali nisam ovaj niti počeo čitati. Neznam čemu puntati narod da imaju nešto šta vrijedi a narod to ne vidi. Namjerno naglašavam narod zato što ta rijeć više nema vrijednost. Baš mi je žao zbod toga. Narod misli da zemlja nešta vrijedi...prvenstveno što im iz medija vrište face koje im pune glave da je zemlja vrijedna...zemlja vrijedi koliko je čovjek na njoj vrijedan. Zapravo, zemlja bez čovjeka nevrijedi više od pustinje. Kod nas su narodu napunili glave da je dovoljno to što živimo u zlatnoj slavoniji u kojoj je zemlja rodna i štati ja znam kakva sve ne...skoro sveta. I, onda narod misli da je bogom dan, da je dovoljno reći ova je zemlja rodna i da će pukom voljom i željom naroda oplodit zemlju koja će nekim čudom od njega napraviti mudrog seljaka i to onog bogatog inatljivog i ponajviše ponosnog da se 'ko paun može šepuriti. Istina je da je narod jalov i taman da mu 'šenca raste 'ko pirika i da je samo treba požeti opet nebi imao nista jer jebeš zemlju ako moraš radit. Zato i biramo ljude koji nam obečavaju čuda...biramo ljude koji govore da je bitna i vrijedna zamlja, polje, šume i voda a ne ljudi koji na toj zemlji žive. Zato nam đaba te zemlje. I, zato nam je zemlja đaba. Zato nije bitno šta ova dobra novinarka piše jer mi biramo i mi smo izabrali. Izabrali smo šarena vrata i sad se bunimo što nam kažu šta buljite ko telad. Usput budi rečeno na parlamentarnim izborima 2020g je bilo 120 000 biraća više nego 2016g. Neznam odakle su došli i zašto...ali...unatoč većem mortalitetu od nataliteta i unatoč iseljavanju nas naroda je sa biračkim pravom 120 000 više sada nego prije 4g. Tako da nama ustvari ide jako dobro i za 20g će nas biti preko 5miliona biraća na ovoj bogatoj vrijednoj zemlji koju nitko neobrađuje a ljudi biraju najbolje od nas neradnika. Super.

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : U brodskom laboratoriju moguće provjeriti kvalitetu tla

Korisne informacije za povećanje prinosa

U brodskom laboratoriju moguće provjeriti kvalitetu tla

15.8.2020. | 14:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako su na natječaju 'prošle' dvije slavonske županije?

Novac za 'male' poljoprivrednike

Kako su na natječaju 'prošle' dvije slavonske županije?

18.7.2020. | 12:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kašnjenjima (ne)namjerno stopirali razvoj svojih općina?

Donose programe 2 god. nakon isteka roka

Kašnjenjima (ne)namjerno stopirali razvoj svojih općina?

15.7.2020. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hoće li popisivači u selima BPŽ imati svinja za brojati?

Brojke će biti teško uljepšati

Hoće li popisivači u selima BPŽ imati svinja za brojati?

5.6.2020. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pogledajte koja će područja ostvariti naknadu za štetu

Župan proglasio 'prirodnu nepogodu'

Pogledajte koja će područja ostvariti naknadu za štetu

19.5.2020. | 18:05
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Od stalne sam borbe obolio, ne vrijedi se bosti s rogatima'

Korona-kriza neće oživjeti poljoprivredu

'Od stalne sam borbe obolio, ne vrijedi se bosti s rogatima'

5.5.2020. | 18:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Žele li prijaviti štetu, sami je moraju fotografirati

Moguće proglašenje prirodne nepogode

Žele li prijaviti štetu, sami je moraju fotografirati

14.4.2020. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Domaće proizvode umjesto na tržnici, prodaju preko interneta

OPG-ovci se snašli na virtualnoj pijaci

Domaće proizvode umjesto na tržnici, prodaju preko interneta

24.3.2020. | 21:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Laž, iskrivljavanje istine ili nešto treće?

Što se događa s isplatama potpora?

Laž, iskrivljavanje istine ili nešto treće?

26.1.2020. | 13:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Čitaju li (i) u Ministarstvu poljoprivrede SBplus?

Velike promjene u popisu pčelara

Čitaju li (i) u Ministarstvu poljoprivrede SBplus?

10.12.2019. | 8:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Masovno krče nasade jabuka

Brodski i požeški voćari odustaju:

Masovno krče nasade jabuka

25.11.2019. | 10:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ovako se bune neki drugi poljoprivrednici

Dok jedni objavama prozivaju državu

Ovako se bune neki drugi poljoprivrednici

26.10.2019. | 16:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Poljoprivrednicima tek tri posto od ukupnih sredstava

Brodsko-posavska županija

Poljoprivrednicima tek tri posto od ukupnih sredstava

10.9.2019. | 19:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Opasna bolest u susjedstvu - neki već zabranili uvoz mesa

Najveća prijetnja svinjogojstvu

Opasna bolest u susjedstvu - neki već zabranili uvoz mesa

14.8.2019. | 8:05
SBplus.hr, Slavonski Brod : Županija će sudjelovati u dogovoru oko lokacija za hladnjače

Svi će centri izgledati jednako

Županija će sudjelovati u dogovoru oko lokacija za hladnjače

31.7.2019. | 18:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Za jednako vrijedna državna zemljišta plaćat će istu cijenu

Uvođenje reda u cijene zakupnina

Za jednako vrijedna državna zemljišta plaćat će istu cijenu

24.7.2019. | 12:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Postoji li kazna za one koji koriste zabranjene tvari?

Ne može ni 'na svom' kako tko hoće

Postoji li kazna za one koji koriste zabranjene tvari?

23.7.2019. | 13:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Stočari ne mogu doći do državne zemlje'

Zapetljana priča o propasti mljekarstva

'Stočari ne mogu doći do državne zemlje'

14.7.2019. | 12:55
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zbog obilnih svibanjskih kiša stradale brojne kulture

Teška godina za poljoprivrednike

Zbog obilnih svibanjskih kiša stradale brojne kulture

16.6.2019. | 18:20