Iz drugih medija

31.8.2018. u 0:01
Prikaza: 1165
|
Autor: SBplus

Pojam i povijesni razvoj nacija

Jeste li znali kad i kako su nastale nacije u regiji/regionu

root : Jeste li znali kad i kako su nastale nacije u regiji/regionu

Nacije nastale raspadom tri carstva - Turska, Austrougarska, Rusija - ulaze u novo stanje - bez identiteta, bez oblikovanog etničkog sadržaja i određenog prostora, nezaštićene, izložene različitim utjecajima i teritorijalnim težnjama iz okruženja.

Uobičajena definicija nacije kaže kako je to društvena skupina nastala na određenom povijesnom stupnju razvoja proizvodnje i podjele rada (robno-novčane privrede), kao zajednica koja u sebi objedinjuje kulturne, političke i ekonomske uvjete života i zauzima određeni teritorij. Nacija je nastala u razdoblju prelaska iz feudalizma u kapitalizam. Posebice su je pokrenule buržoazijske revolucije u Europi. Devetnaesto stoljeće smatrano je odlučujućim za konačno oblikovanje nacija u Europi te se stoga ono naziva „stoljećem nacija". Dvadeseto stoljeće, također, donosi mnogo novih nacija, nacionalnih pokreta i država.

Kada je došlo do konačnog oslobođenja, te su etničke grupe pronalazile sve više međusobnih razlika te su se počele pozivati na tradiciju svojih dinastija i prostora koje su zauzimale prije pada pod tursku vlast. Njihovom etničkom udaljavanju doprinijela je i različita religija te djelovanje crkve. 

Buržoazijske revolucije same po sebi, zahtjevima i aktivnostima, pokreću nacionalno pitanje. Potreba za širenjem ekonomskog prostora, odnosno veće tržiše i brojnija radna snaga, postaju prioritet. Najprije u Engleskoj, Francuskoj i Španjolskoj, kasnije u Italiji (Savojska dinastija kao pokretač ujedinjenja), a zatim i u Njemačkoj (poznato Bismarckovo ujedinjenje nazoje „odozgor") te u Skandinavskim zemljama.

Početkom dvadesetog stoljeća dolazi do raspada tri velika carstva (Turska, Austrougarska, Rusija) i formiranja više nacija i nacionalnih država. U drugoj polovini dvadesetog stoljeća počinje proces oslobađanja od kolonijalizma u Africi i nastanak novih nacionalnih država. Svi ovi procesi odvijaju se kroz izbijanje sukoba, revolucija i ratova koje vode oslobodilački pokreti. To ima dobre i loše strane. Dobra su strane raspadanje starih, uglavnom feudalnih struktura društva (Turska, Rusija) te konzervativnih, tradicionalnih društava (Austrougarska), zatim oslobađanje od kolonijalnog ropstva i stjecanje samostalnosti i neovisnosti (Afrika). Loša je strana to što suprotnosti među novim nacijama i njihova težnja za formiranjem nacionalnih država, dovode do širenja sukoba. Nacije nastale raspadom tri spomenuta carstva, ulaze u novo stanje - bez identiteta, bez oblikovanog etničkog sadržaja i određenog prostora, nezaštićene, izložene različitim utjecajima i teritorijalnim težnjama iz okruženja.

Na mjesto ranijih carstava dolaze nove federacije (SFRJ, Čehoslovačka, SSSR) koje uključuju novonastale i još nedovoljno oblikovane nacije i tako ih zaustavljaju „na pola puta" do njihovog konačnog oblikovanja nacionalnih država. Novonastale federacije grade socijalizam, osnovan na komunističkoj ideologiji o socijalnoj jednakosti. Tako se nacionalno pitanje potpuno potiskuje u ime klasnog pitanja, bratstva, jednakosti i budućnosti. Takvo stanje, međutim, nije potrajalo ni jedno stoljeće. Krajem 20. stoljeća dolazi do raspada tih federacija. To se, često, događa kroz sukobe, žrtve i materijalna razaranja. Sve to dovodi do nastajanja novih nacija i nacionalnih država.

Tijekom dvadesetog stoljeća dominiraju dvije teorijske koncepcije o nastanku, razvoju, ulozi i sudbini nacije.

Marksistička teorija ističe kako nacionalno pitanje treba ustupiti mjesto klasnim problemima i pitanjima. Nacija je samo prostor u kojemu treba doći do oslobođenja rada. Proletarijat kao klasa, subjekt je razvoja društva i emancipacije čovjeka, a ne nacija u cjelini. Naime, nacionalni interesi, uski su i jednostrani. Proletarijat ima općeljudske interese i univerzalne ciljeve - oslobođenje čovjeka od svih eksploatatorskih i porobljivačkih sila. Nacije trebaju raditi na širenju prostora i stvaranju uvjeta za radničku klasu i klasnu borbu kao pokretače nastanka novog, humanog, ljudskog društva. Marksistička teorija zagovara tezu o proleterskom internacionalizmu (radnik nema ni nacije niti domovine) kao jedinoj formi integracije. Rješenjem klasnog pitanja, riješeno je i nacionalno pitanje. Nacionalno se potiskuje u korist klasnog.

Liberalna teorija kreće od stava da nacije imaju povijesn opravdanje i značaj samo ako prelaze postojeći prag etničkih granica i postaju integrativnije od prethodnih etničkih grupa u pogledu teritorija i stanovništva. Nacije se trebaju ukrupnjavati kako bi širile prostore za slobodno tržište i ekonomski, tehnološki i društveni razvoj. Nacije imaju smisla i „igraju" pozitivnu ulogu samo ako su integrativne i potiču ukupan razvoj društva. Razmišljajući o integrativnosti nacija, talijanski teoretičar R. Macini (1805.-1872.), iznio je tezu da u budućnosti Europe ima mjesta samo za desetak nacija.

Zašto se teze i predviđanja marksističkih i liberalnih teoretičara nisu ostvarile do naših dana? Zašto se proces odvijao čak i u potpuno suprotnom smjeru? To je najbolje objašnjivo na primjeru Balkana - područja koje je dugo bilo pod Osmanskim Carstvom. S obzirom na to da je ono etnički bilo vrlo heterogeno, značajniju unutrašnju homogenizaciju bilo je teško dosegnuti, a istovremeno je postojala izvjesna bliskost među mnogim grupama (jezična, tradicionalna, sličan povijesni razvoj), posebice u odnosu na porobljivača, zajedničkog neprijatelja. Zato su ove etničke grupe težile oslobođenju od tuđinske vlasti i formiranju svoje države, po uzoru na okruženje. U svim tim težnjama, one su povremeno surađivale i oslanjale se jedna na drugu u pružanju otpora turskom osvajaču (kasnije i austrougarskom). Međutim, kada je došlo do konačnog oslobođenja, te su etničke grupe pronalazile sve više međusobnih razlika te su se počele pozivati na tradiciju svojih dinastija i prostora koje su zauzimale prije pada pod tursku vlast. Njihovom etničkom udaljavanju doprinijela je i različita religija te djelovanje crkve. U početku nije bilo ni zajedničkog ekonomskog interesa, s obzirom na to da je glavnina bogatstva u gradovima pripadala tuđinskim slojevima i bogatim pojedincima (Turcima, Cincarima, Nijemcima). Utjecaj okruženja, velikih sila i susjednih država, također je doprinijeo udaljavanju ovih etničkih zajednica i njihovu nastojanju da se izdvoje u svoje nacionalne države. Neke nacije (bugarska i grčka) uspjele su se odvojiti u svoju nacionalnu i teritorijalnu cjelinu, dok su druge (hrvatska, srpska, makedonska, slovenska), u strahu od ponovnog pada pod utjecaj snažnih država iz okruženja, formirale zajedničku državu kao privremeno utočište, zadržavajući svoje ambicije i želje da u pogodnom trenutku formiraju svoje posebne nacionalne države.

Drugi je svjetski rat pojačao tu težnju, ali ju je socijalizam ponovno potisnuo i odgodio. Raspad socijalizma, pojačao je stare nacionalne želje i ambicije među južnoslavenskim etničkim skupinama i one su „konačno" počele (sa zakašnjenjem dužim od jednog stoljeća) formirati i oblikovati svoje nacionalne države. Ovim se primjerom potvrđuje kako nacionalna i kulturna frustriranost („etnička neiživljenost"), postaju jači dezintegracijski faktor, nego što su to potreba za ekonomskim razvojem, društvenim napretkom i emancipacijom kao integracijskim elementima u modernim zajednicama.

Ulomak iz djela: Ivan Šijaković, Sociologija - Uvod u razumevanje društva, str. 104.-105.

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
Stipe

Stipe

Komentirano: 31.8.2018. | 12:32

1

Ovo je neki bezveznjak. Pa jel on nije čuo za stoljeće sedmo? Budaletina!

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Katolici moraju odlučiti - jesu li za papu ili populiste

Izbor ili - ili

Katolici moraju odlučiti - jesu li za papu ili populiste

25.6.2019. | 10:59
Prijeti raskol, a jedini način da se onspriječi jest, po Bannonu i njegovima, 'dijalog s populistima' u kojemu će Papa prihvatiti njihove teze i implementirati ih u nauk Katoličke crkve, 'na tragu njezine tradicije'.
Prijeti raskol, a jedini način da se onspriječi jest, po Bannonu i njegovima, 'dijalog s populistima' u kojemu će Papa prihvatiti njihove teze i implementirati ih u nauk Katoličke crkve, 'na tragu njezine tradicije'.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Svima će nam izrasti - rogovi

Nema nam pomoći

Svima će nam izrasti - rogovi

24.6.2019. | 13:30
“Rogovi”, kažu istraživači, ne rastu s prednje strane glave, već na potiljku. Događa se to da korisnici mobitela običavaju zadubiti glavu unaprijed dok gledaju u zaslon uređaja.
“Rogovi”, kažu istraživači, ne rastu s prednje strane glave, već na potiljku. Događa se to da korisnici mobitela običavaju zadubiti glavu unaprijed dok gledaju u zaslon uređaja.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dužnici (pre)umorni - polako odustaju od tužbi

Priča o 'švicarcu' i dalje traje

Dužnici (pre)umorni - polako odustaju od tužbi

24.6.2019. | 11:15
Dvije su strane kompleksne i dugotrajne priče - oštećeni koji tuže banke i ne žele odustati dok ne ishode pravdu i vrate svoj novac, ali i oni koji su već odustali, zasićeni trakavicom i umorni od borbe s “vjetrenjačama”.
Dvije su strane kompleksne i dugotrajne priče - oštećeni koji tuže banke i ne žele odustati dok ne ishode pravdu i vrate svoj novac, ali i oni koji su već odustali, zasićeni trakavicom i umorni od borbe s “vjetrenjačama”.
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Da ja radim kao ministar, mogao bih u mirovinu s 95'

Ante Tomić:

'Da ja radim kao ministar, mogao bih u mirovinu s 95'

23.6.2019. | 10:15
I njegovateljicama se sviđao ministar Pavić, činio im se pristojan i mio s onim podbratkom i naočalama, i nisu shvaćale zašto ga napadaju zbog prijedloga da se u penziju ide sa 67 godina
I njegovateljicama se sviđao ministar Pavić, činio im se pristojan i mio s onim podbratkom i naočalama, i nisu shvaćale zašto ga napadaju zbog prijedloga da se u penziju ide sa 67 godina
SBplus.hr, Slavonski Brod : Lošije je samo Bugarima

Životni standard

Lošije je samo Bugarima

21.6.2019. | 11:05
Prosječna potrošnja u Hrvatskoj bila je čak oko 37 posto, ili gotovo dvije petine manja od prosjeka EU. Manju potrošnju od Hrvata imali su samo Bugari, koji su lani trošili 44 posto manje od Unijina prosjeka.
Prosječna potrošnja u Hrvatskoj bila je čak oko 37 posto, ili gotovo dvije petine manja od prosjeka EU. Manju potrošnju od Hrvata imali su samo Bugari, koji su lani trošili 44 posto manje od Unijina prosjeka.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Koliko suci porotnici koštaju sudove?

'Fikusi su barem ukras'

Koliko suci porotnici koštaju sudove?

31.5.2019. | 12:05
Telegram ima pouzdane podatke da je 15 od 36 sudaca porotnika Županijskog suda u Slavonskom Brodu također stranački angažirano ili da politički djeluju. - Ne bih ih čak usporedio ni s fikusom jer fikusi su bar ukras, imaju dekorativnu funkciju. Iako najsitniji i najbeznačajniji k
Telegram ima pouzdane podatke da je 15 od 36 sudaca porotnika Županijskog suda u Slavonskom Brodu također stranački angažirano ili da politički djeluju. - Ne bih ih čak usporedio ni s fikusom jer fikusi su bar ukras, imaju dekorativnu funkciju. Iako najsitniji i najbeznačajniji k
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Nisam znao da ne smijem biti član stranke i sudac porotnik'

Mile Perković:

'Nisam znao da ne smijem biti član stranke i sudac porotnik'

28.5.2019. | 12:40
Perković, koji inače radi kao domar u zgradi Brodsko-posavske županije, ima vrlo živahan profil na Facebooku gdje objavljuje i slike s poznatim osobama koje su mu pozirale za zajedničke fotografije. Među njima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja, za razliku o
Perković, koji inače radi kao domar u zgradi Brodsko-posavske županije, ima vrlo živahan profil na Facebooku gdje objavljuje i slike s poznatim osobama koje su mu pozirale za zajedničke fotografije. Među njima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja, za razliku o
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatsku neće spasiti ni turizam ni doznake iz inozemstva

Većina se neće odreći svojih privilegija

Hrvatsku neće spasiti ni turizam ni doznake iz inozemstva

26.5.2019. | 15:50
Hrvatska većina parazitira: počevši od stanova koje su u Jugoslaviji 'kupili' uz pomoć inflacije - dakle na račun sljedećih generacija, bilo neradom u javnom sektoru, bilo radom u kvaziprivatnom sektoru nakačenom na javni, bilo sitnim ili krupnim privilegijama kroz poticaje, dopl
Hrvatska većina parazitira: počevši od stanova koje su u Jugoslaviji 'kupili' uz pomoć inflacije - dakle na račun sljedećih generacija, bilo neradom u javnom sektoru, bilo radom u kvaziprivatnom sektoru nakačenom na javni, bilo sitnim ili krupnim privilegijama kroz poticaje, dopl
SBplus.hr, Slavonski Brod : Bit ćemo žedni pokraj vode?

Uskoro nećemo imati više što založiti

Bit ćemo žedni pokraj vode?

25.5.2019. | 9:50
Četiri najveća hrvatska izvora, sada i službeno potvrđeno, više nisu u hrvatskim rukama.Ostali smo bez Lipika, Jamnice, Svetog Roka i Cetine.
Četiri najveća hrvatska izvora, sada i službeno potvrđeno, više nisu u hrvatskim rukama.Ostali smo bez Lipika, Jamnice, Svetog Roka i Cetine.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Bore se za Crkvu s manje hijerarhije, a ravnopravnim ženama

Pobuna katolkinja

Bore se za Crkvu s manje hijerarhije, a ravnopravnim ženama

24.5.2019. | 14:50
Tisuće i tisuće vjernica ne želi se pomiriti s tim. Bog sasvim sigurno nije rekao da je muškarac gospodar a žena sluškinja, taj su poredak stvorili ljudi i ljudi ga mogu razmontirati. Ovo je 2019. godina, ne želimo to više trpiti, poručile su.
Tisuće i tisuće vjernica ne želi se pomiriti s tim. Bog sasvim sigurno nije rekao da je muškarac gospodar a žena sluškinja, taj su poredak stvorili ljudi i ljudi ga mogu razmontirati. Ovo je 2019. godina, ne želimo to više trpiti, poručile su.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jerku Zovku sudili su članovi HDZ-a i HSP AS. Doslovno.

Kako je to moguće?

Jerku Zovku sudili su članovi HDZ-a i HSP AS. Doslovno.

24.5.2019. | 10:00
Članovi sudskog vijeća ne smiju imati veze s politikom. Ipak, svima su nam nekako promakli ovi u Slavonskom Brodu. Pronašli smo nekoliko sudaca porotnika koji su bili u strankama i na političkim funkcijama dok su sudili.
Članovi sudskog vijeća ne smiju imati veze s politikom. Ipak, svima su nam nekako promakli ovi u Slavonskom Brodu. Pronašli smo nekoliko sudaca porotnika koji su bili u strankama i na političkim funkcijama dok su sudili.
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Vi vrijeđate osjećaje hrvatskog naroda'

Policija članovima Društva:

'Vi vrijeđate osjećaje hrvatskog naroda'

23.5.2019. | 12:15
Osim što im je rečeno da kumrovečkim skupom „vrijeđaju osjećaje hrvatskog naroda", čuli su i da „naročito vrijeđaju osjećaje hrvatskih branitelja", a neke braniteljske udruge navodno su čak i tražile zabranu skupa, premda javno ništa takvo nije objavljeno.
Osim što im je rečeno da kumrovečkim skupom „vrijeđaju osjećaje hrvatskog naroda", čuli su i da „naročito vrijeđaju osjećaje hrvatskih branitelja", a neke braniteljske udruge navodno su čak i tražile zabranu skupa, premda javno ništa takvo nije objavljeno.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Stiglo ozbiljno upozorenje u vezi korištenja LED žarulja

Najmlađi u najvećoj opasnosti

Stiglo ozbiljno upozorenje u vezi korištenja LED žarulja

22.5.2019. | 9:50
Žarulje koje dominiraju kućanstvima odgovorne su za probleme s vidom nakon 50-e, kompletno uništavaju kvalitetu sna, a posebno su na njih osjetljivi najmlađi.
Žarulje koje dominiraju kućanstvima odgovorne su za probleme s vidom nakon 50-e, kompletno uništavaju kvalitetu sna, a posebno su na njih osjetljivi najmlađi.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Utrostručen broj registriranih birača u dijaspori

U tri godine

Utrostručen broj registriranih birača u dijaspori

21.5.2019. | 16:40
Građani više ne moraju odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih registriraju u popis birača.
Građani više ne moraju odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih registriraju u popis birača.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kažnjen 'junak' s Bleiburga

E, to se zove kazna!

Kažnjen 'junak' s Bleiburga

20.5.2019. | 17:55
Zagorac se malo šalio s desnom rukom i naci pozdravom, Austrijanci su ga tako kaznili da još uvijek umiru od smijeha
Zagorac se malo šalio s desnom rukom i naci pozdravom, Austrijanci su ga tako kaznili da još uvijek umiru od smijeha