ARGENTINSKA doga je pas koji je nastao u argentinskom laboratoriju miješanjem čak deset različitih pasmina. Radi se o jakoj životinji koja može doseći težinu od 40 do 60 kilograma i često se koristi u lovu na veliku divljač, kao što su pume i divlje svinje, piše portal Jutarnji.hr čiji članak u cijelosti prenosimo. Ujedno su jako zaštitnički nastrojene prema vlasnicima, a imaju vrlo nizak prag tolerancije prema drugim psima.
Ovo je kratki opis koji je Jutarnji.hr dobio u razgovoru s kinolozima, veterinarima i uzgajivačima te pasmine, a već iz ovih nekoliko rečenica jasno je kako se radi o moćnom psu s kojim treba postupati s velikom odgovornošću i disciplinom. Ako to izostane, dogodi se tragedija poput one iz Repaša gdje je argentinska doga ugrizla dijete staro 39 dana. Veterinarka Silvija Rakočević iz veterinarske ambulante Goldi smatra kako je u tom incidentu doga branila svoj teritorij.
- Doge, kao i rotvajleri, jako su nepredvidive pasmine koje treba s velikim oprezom držati u blizini djece jer oni bez problema mogu napasti vlasnika ili nekoga iz obitelji. U ovom napadu najvjerojatnije je psu došlo do neke malfunkcije u mozgu gdje se on počeo osjećati ugroženo zbog mirisa djeteta te ga percipirao kao plijen.
To se naziva teritorijalna agresivnost i u takvim situacijama pas ne prepoznaje da je u pitanju dijete vlasnika, zbog čega je izrazito važno da se prije dovođenja djeteta u dom sa psom donese neka pelena ili komad odjeće kako bi se pas naviknuo na miris novog bića u kući - objašnjava Rakočević. U ovom su slučaju roditelji imali jako veliku sreću jer je čeljust argentinske doge toliko snažna da može lomiti kosti ne samo ljudi nego i divljih svinja, pa je dijete veoma sretno što je preživjelo ugriz.
O samoj naravi argentinske doge više je kazao Arsenio Ilić koji već pet godina u Lučkom uzgaja tu vrstu pasmine. Prema njegovim riječima, oni su puno agresivniji od drugih pasa te imaju niski prag tolerancije prema drugih pripadnicima svoje vrste, no navodi kako nisu opasni za ljude ako su dobro odgojeni.
- Oni su prvenstveno psi za lov i lovci ih koriste za lov na divlje svinje jer svojom snagom mogu parirati tako velikoj životinji te ju zadržati do dolaska lovca - kaže Ilić koji ih uzgaja već pet godina. Cijena kvalitetne argentinske doge kreće se oko pet tisuća kuna i pasmina nije toliko zastupljena u Hrvatskoj, a prema zakonu nije dozvoljeno koristiti ih za lov. To su potvrdili i u Hrvatskom kinološkom savezu te, potom, objasnili kako će izgledati sudbina doge koja je napala dijete.
Prvo će policija poslati prijavu veterinarskoj inspekciji koja će izići na teren i utvrditi je li pas opasan. Naime, prema Pravilniku o opasnim psima, argentinska doga ne spada u kategoriju opasnih pasa, nego su u njoj navedene samo pasmine terijera tipa bull, no ako inspekcija utvrdi da postoje elementi ugroze za okolinu, onda će i ta doga potpasti pod uvjete Pravilnika. Ipak, Bojan Mataković, tajnik Saveza, smatra kako je do incidenta došlo zbog neznanja vlasnika.
- Bez potpunih podataka teško je dati točnu procjenu, no poznato je da je za takve pse potrebna čvrsta ruka i odgovoran vlasnik koji će znati postaviti autoritet. U ovom konkretnom slučaju vlasnici vjerojatno nisu postavili dobar odnos između psa i djeteta, što je rezultiralo ovim incidentom - smatra Mataković.
Skakale na djecu i odrasle, grebale i grizle do smrti
Hrvatska
U rujnu 2008. argentinska doga bez povodca napala je u Zadru
56-godišnjaka koji je u strahu skočio u more. Protiv 26-godišnjeg vlasnika
policija je podnijela optužni prijedlog zbog držanja životinja bez nadzora.
U travnju 2009. godine devetogodišnju S.V. iz Rogoznice kod
Prološkog jezera napala je argentinska doga nevjenčanog supruga njezine majke.
Pas nije bio na povodcu i nije imao brnjicu. S teškim ozljedama S.V. su
prebacili u KBC Split gdje su je operirali. Pas je smješten u karantenu, a
njegov je vlasnik kazneno prijavljen zbog dovođenja u opasnost života i imovine
općeopasnom radnjom ili sredstvom.
U srpnju 2009. godine argentinska doga na povodcu u Poreču
je ispred hotela Delfin ugrizla turistkinju (47) u prolazu te je teško
ozlijedila.
U studenome 2010. godine argentinska doga u Splitu je zaklala
pekinezera.
U travnju 2017. godine u Mušaležu kod Poreča
51-godišnjakinja je šetala psa mješanca na povodcu te je do nje dotrčala doga
koju je 27-godišnjak šetao bez povoca. Žena je pokušala razdvojiti pse, pri
čemu ju je doga ugrizla te je 51-godišnjakinja zadobila lakše ozljede.
Svijet
U rujnu 2014. godine u Ottawi u Kanadi argentinska doga
napala je desetogodišnju curicu tijekom obiteljskog rođendana.
U kolovozu 2016. godine u gradu Catania na Siciliji dvije
argentinske doge ubile su 18-mjesečnog dječaka.
U lipnju 2018. godine argentinska je doga u Marylandu ubila
28-godišnju ženu. Pas je pripadao njezinu zaručniku.
U rujnu 2018. godine u gradu Tehachapi u Južnoj Karolini
argentinska doga napala je šestomjesečnu bebu koja je završila na operaciji
mozga. Napad se dogodio 24 sata nakon što je pas udomljen u njihov dom.
Bitno je naglasiti kako veliku ulogu u kreiranju pasmina imaju ljudi koji se rado 'igraju' genetikom. Argentinska je doga, naime, pasmina koju su sredinom 20. stoljeća stvorila braća i doktori Antonio i Augustin Nores Martinez, miješanjem čak deset različitih vrsta pasa. Kao 'bazu', uzeli su danas izumrlu pasminu mastifa iz Cordobe namijenjenog borbama s bikovima i drugim psima, s namjerom da stvore idealnog lovačkog psa koji će jurcati argentinskim pampama za divljim svinjama, pumama i jaguarima. Kako bi smanjili razinu agresivnosti, a podignuli lovački nagon, braća su u genetski kod argentinske doge 'umiješali' još devet pasmina - bull terijera za neustrašivost, buldoga za širinu prsa i hrabrost, engleskog pointera za čulo njuha, pirinejskog planinarskog psa zbog čiste bijele boje, irskog vučjeg hrta za lovački instinkt, danskog harlekina zbog visine, boksera također zbog 'tragačkog njuha', španjolskog mastifa zbog tjelesne snage i bordošku dogu zbog jake čeljusti.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -