Iz drugih medija

11.11.2020. u 20:00
Prikaza: 430
|
Autor: Srednja.hr

Rezultati istraživanja

Mališani zabrinuti zbog materijalne situacije u obitelji

root : Mališani zabrinuti zbog materijalne situacije u obiteljiIlustracija (fotografija nema izravne veze s događajem opisanim u članku)(Foto: SBpus/arhiva)

Čak 42% osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne situacije u obitelji.

Kako bismo znali što zapravo predstavlja dječju dobrobit ili kakva nam je dječja dobrobit cilj, moramo prikupljati podatke, mjeriti i vrednovati, poručila je Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu. A upravo su objavljeni rezultati prvog istraživnaja koje je mjerilo subjektivnu dobrobit djece u Hrvatskoj. Rezultati su poprilično dobri, no istraživanje je otkrilo i nekoliko zabrinjavajućih podataka: čak i osmogodišnjake brine materijalna situacija u obitelji, piše srednja.hr čiji članak u nastavku prenosimo u cijelosti.

 Iz perspektive pravobraniteljice za djecu važno je da svi odrasli budu osjetljivi na poruke ovoga istraživanja: kako na one visoke postotke koje govore o zadovoljstvu djece, tako i na onaj postotak koji govori o djeci koja nisu sretna, ne osjećaju se sigurno na putu do škole i ne osjećaju se dobro u školi.

Čak 90% desetogodišnjaka te 80% osmogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj izrazito je zadovoljno svojim životom. Djeca se u Hrvatskoj osjećaju sigurno, zadovoljna su svojom obitelji, prijateljima i domom, dok najniže procjenjuju zadovoljstvo pojedinim aspektima školskog života, iako je najveći postotak učenika zadovoljan školom. S dobi pada razina ugodnog i raste razina neugodnog raspoloženja, a pada i kvaliteta vršnjačkih odnosa te procjena ukupne dobrobiti.

Pokazali su to rezultati istraživanja 'Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj' koje je tijekom 2019. godine provodio Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku.

Ovo istraživanje prvo je takve vrste provedeno u Hrvatskoj, bazirano na metodologiji međunarodne organizacije Children's Worlds, koja se koristi u više od 40 zemalja svijeta, te je međunarodno usporedivo. Svoje uvide podijelilo je 3.507 djece u dobi od 8, 10 i 12 godina iz 237 razreda 41 osnovne škole iz svih županija, a istraživanje je ispitivalo različite aspekte subjektivne dobrobiti u osam područja djetetova života: dom, obitelj, novac i stvari koje imaju, odnosi s prijateljima i drugim ljudima, susjedstvo u kojem žive, škola, slobodno vrijeme te slika o sebi.

Glavni rezultati ovog istraživanja pokazuju sljedeće:
- Više od 90% djece osjeća se sigurno kod kuće, no između 5% i 9% djece ne osjeća se sigurno na putu do škole, 11% učenika 6. razreda smatra da Hrvatska baš nije sigurna zemlja, a zadovoljstvo osjećajem sigurnosti u školi pada s dobi.
- Više od 90% djece zadovoljno je svojim domom, no čak 42% osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne situacije u obitelji.
- Više od 96% djece zadovoljno je svojim obiteljima, no 7% do 8% djece tvrdi da s obitelji nikad ne razgovara i ne zabavlja se ili da to čini rijetko.
- Oko 90% djece zadovoljno je svojim prijateljima, no kvaliteta vršnjačkih odnosa i učestalost druženja izvan škole opada s dobi.
- 90% učenika drugog, 88% učenika četvrtog i 76% učenika šestog razreda zadovoljno je time kako im je u školi, a s dobi opada i razina zadovoljstva stvarima koje uče u školi, drugom djecom u razredu te pozitivnim doživljavanjem nastavnika.
- Stopa fizičkog vršnjačkog nasilja opada s dobi, no povećava se stopa verbalnog, dok relacijsko nasilje ostaje na istim razinama.
- Više od 80% djece zadovoljno je susjedstvom u kojem živi, no s dobi se smanjuje broj onih koji smatraju da u susjedstvu ima dovoljno mjesta za igru ili zabavu, da postoji netko tko će im pomoći ako imaju problem te da su odrasli u susjedstvu dobri prema djeci.
- Oko 90% djece zadovoljno je kvalitetom slobodnog vremena, no s dobi opada postotak onih koji svakodnevno provode vrijeme vani.

'Ni jedna generacija ne smije biti 'na čekanju' boljih vremena!'

– Ovo istraživanje omogućilo je djeci iz cijele Hrvatske da iskažu svoje stavove o svemu što utječe na njihove živote. Ono je iznimno važno za daljnje praćenje dobrobiti djece u Hrvatskoj, u različitim okolnostima, a posebno današnjim kada se suočavamo sa zdravstvenom krizom i gospodarskim izazovima. Uvidi djece pomažu nam da usmjerimo svoja ulaganja tamo gdje je najpotrebnije i da reagiramo brže. Ni jedna generacija djevojčica i dječaka ne smije biti 'na čekanju' dok ne dođu bolja vremena. Djeca imaju samo jedno djetinjstvo i njega žive upravo sada, poručila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Jedan od načina na koji UNICEF s Pravnim fakultetom radi na podizanju svijesti i unapređenju kapaciteta stručnjaka različitih profila koji rade s djecom jest uvođenje novog sveučilišnog kolegija o subjektivnoj dobrobiti djece. Taj izborni kolegij bit će dostupan studentima svih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nove generacije stručnjaka tako će steći neophodna znanja i vještine kako bi bili kvalitetniji izvor podrške djeci, kako bi ih bolje razumjeli i osnažili na njihovu putu odrastanja.

– Polazeći od perspektive dječjih prava, dobrobit možemo definirati kao ostvarivanje prava i mogućnosti cjelovitog i usklađenog razvoja potencijala za svako dijete. Kako bismo mogli pratiti razinu dobrobiti djece i poticati djelotvornije i društveno odgovornije djelovanje za djecu, nužno je da uz niz objektivnih pokazatelja, kao što je, primjerice, njihovo zdravlje ili ekonomska situacija njihove obitelji, znamo i što djeca misle i osjećaju o svom životu u cjelini, značajnim životnim događajima i okolnostima u kojima žive i odrastaju, izjavila je prof. dr. sc. Marina Ajduković, voditeljica istraživačkog tima.

Kaže kako je ovo  istraživanje pokazalo je da su djeca u Hrvatskoj zadovoljna svojim životom.

– Ipak, određeni trendovi upozoravaju na područja u kojima je potrebno djelovati, a analiza podatka istraživanja u cjelini potvrdila je kako je nužan cjelovit pristup svim pokazateljima dobrobiti djece – objektivnim i subjektivnim – kako bi se donosile odgovarajuće mjere i prilagođavale politike. Neke od mogućih mjera odnose se na dosljednu borbu protiv siromaštva i pružanje socijalne podrške obiteljima s djecom u riziku, uvođenje održivih programa prevencije vršnjačkog nasilja, osiguravanje preventivnih programa u području mentalnog zdravlja već od 5. razreda osnovne škole te senzibilizaciju svih koji rade s djecom i mladima na rodne razlike i specifične potrebe djevojčica i djevojaka te dječaka i mladića. Nalazi ovog istraživanja značajna su uporišna točka bez koje ne bismo mogli znanstveno utemeljeno procijeniti učinak pandemije koronavirusa na živote i dobrobit djece koji će nam pokazati nova istraživanja, smatra Ajduković.

Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu, istaknula je kako je ovo istraživanje posebno je važno jer su u njemu tisuće djece govorile o svojem doživljaju i iskustvu u različitim područjima odrastanja, o svojem životu i osjećajima te, u konačnici, o tome kako je biti dijete danas u Hrvatskoj.

Ni jedno dijete ne smije biti zaboravljeno niti isključeno iz naše brige.

– Ovi rezultati zato predstavljaju glas djece koji trebaju čuti svi koji rade s djecom i za djecu, ali i oni koji rade s brojevima i koji odlučuju o proračunu i sredstvima potrebnim za ostvarivanje prava djece. Jer tek kroz dječju dobrobit dječja prava postaju stvarnost. Da bismo znali što zapravo predstavlja dječju dobrobit ili kakva nam je dječja dobrobit cilj, moramo prikupljati podatke, mjeriti i vrednovati, tragati za osjetljivim pokazateljima te dobrobiti, a time ujedno mjerimo i kako na djecu utječe sve ono što kao društvo poduzimamo za njihovu zaštitu. Iz perspektive pravobraniteljice za djecu važno je da svi odrasli budu osjetljivi na poruke ovoga istraživanja: kako na one visoke postotke koje govore o zadovoljstvu djece, tako i na onaj postotak koji govori o djeci koja nisu sretna, ne osjećaju se sigurno na putu do škole i ne osjećaju se dobro u školi, kaže.

Napominje da ni jedno dijete ne smije biti zaboravljeno niti isključeno iz naše brige.

– Za to nam je svima potrebna snažnija kultura evaluacije onoga što radimo i razumijevanje načina na koji to što poduzimamo utječe na djecu koja odrastaju u različitim realnostima i koja najbolje znaju kako to odrastanje izgleda, a koju zbog toga trebamo slušati i čuti. Ovo istraživanje vidim i kao vrijedan oblik participacije djece, a ono svakako nudi vrijedne smjernice za određivanje prioriteta u radu odraslih, koje bi valjalo ugraditi u novu Nacionalnu strategiju za prava djece od 2021. i u planiranje javnih politika za djecu u Hrvatskoj. Izradu i nuđenje psihosocijalnih radionica za djecu vidim kao put k svrhovitoj participaciji djece, zaključila je Gabelica Šupljika.", piše srednja.hr.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Građani u Savi uočili tijelo

Identitet mladića nepoznat

Građani u Savi uočili tijelo

23.11.2020. | 12:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oni su taj novi 'drugi HDZ' o kojem priča Plenković

Iz tri slavonske županije

Oni su taj novi 'drugi HDZ' o kojem priča Plenković

21.11.2020. | 18:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Sumnjaju da je zarađivala sređujući Romima lažne papire

Uhićena brodska odvjetnica

Sumnjaju da je zarađivala sređujući Romima lažne papire

16.11.2020. | 17:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako je Ivan Šima 'pobijedio' proljetni mraz

Na ponos brodskoj školi

Kako je Ivan Šima 'pobijedio' proljetni mraz

15.11.2020. | 9:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mladi srpski politički filozof o Hrvatskoj danas

Ne otvarajte ako ne razumijete srpski

Mladi srpski politički filozof o Hrvatskoj danas

11.11.2020. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto su HDZ-ovi EU zastupnici protiv Hrvatske?

Pročitajte kako su glasovali

Zašto su HDZ-ovi EU zastupnici protiv Hrvatske?

10.11.2020. | 18:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Teroristi i zločinci ne padaju s neba

Oni žive među nama

Teroristi i zločinci ne padaju s neba

10.11.2020. | 14:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Župan Tomašević si je novcem građana tiskao monografiju

Htio se upisati u povijest

Župan Tomašević si je novcem građana tiskao monografiju

9.11.2020. | 16:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Slavonski gradić, HDZ-ovci na čelu i višemilijunski poslovi

Recept za uspjeh Projekta:

Slavonski gradić, HDZ-ovci na čelu i višemilijunski poslovi

8.11.2020. | 16:05
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kako se možete riješiti utjerivača dugova, ali i duga

Kreativnost ili bezobrazluk?

Evo kako se možete riješiti utjerivača dugova, ali i duga

7.11.2020. | 18:05
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ponajbolji govor koji ćete čuti o Domovinskom ratu

Niti jedan Hrvat nije govorio ovako

Ponajbolji govor koji ćete čuti o Domovinskom ratu

6.11.2020. | 14:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Na pet tisuća štednje daju 15 kuna poticaja

Država se iskazala

Na pet tisuća štednje daju 15 kuna poticaja

5.11.2020. | 15:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kuću prodaš djeci i čekaš zastaru duga

Evo kako se možete riješiti duga

Kuću prodaš djeci i čekaš zastaru duga

4.11.2020. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Odgođen sajam koji se u kontinuitetu održava 43 godine

Konačan udarac izdavačima?

Odgođen sajam koji se u kontinuitetu održava 43 godine

3.11.2020. | 9:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mogu li nezaposleni računati na sezonu u Austriji?

Nakon lošeg ljeta na Jadranu

Mogu li nezaposleni računati na sezonu u Austriji?

1.11.2020. | 18:15