HRVATSKA, kao i svaka druga država, moćan je represivni sustav koji utvrđuje i štiti norme ponašanja za svoje građane. Uglavnom, služi za očuvanje kolektivnog egoizma u odnosu na susjede te obuzdavanje nedopuštene razine pojedinačne ili grupne sebičnosti unutar zemlje.
Da tako ne sude nikad do Vrhovnog suda dospjeli ne bi niti bi reizabrani bili.
U cilju decentralizacije moći, demokratske države ustanovile su takozvanu 'trodiobu vlasti' podijelivši je na 'zakonodavnu', 'izvršnu' i 'pravosudnu'. Pritom, ustavom i zakonima određene su egzaktne norme koje ograničavaju mogućnost međusobnog miješanja, odnosno, preuzimanja institucionalnih ovlasti. Predstavničko tijelo donosi zakone, izvršna vlast ih provodi, a pravosuđe provjerava čine li to svi sukladno pozitivnim zakonskim propisima.
U uljuđenim, civiliziranim, demokratskim zemljama svijeta, posebno europskim, nezamislivo je da bi sudac imao ovlasti donositi zakone, odnosno, da bi parlamentarni zastupnik mogao istodobno biti član sudskog vijeća i aktivno sudjelovati u donošenju presuda.
A upravo to se događa u Hrvatskoj. Parlamentarni zastupnici (županijski, gradski i općinski vijećnici) sudjeluju u radu sudskih vijeća kao suci porotnici te u redovitim sudskim postupcima ravnopravno sudjeluju u donošenju presuda, mada je člankom 4. Ustava Republike Hrvatske vlast podijeljena na „…zakonodavnu, izvršnu i sudbenu". Mada je člankom 94. Zakona o sudovima propisano kako: „Sudac ne smije biti član političke stranke, niti se baviti političkom djelatnošću.", a člankom 131. istog Zakona propisano je kako se ta odredba „… primjenjuje i na suce porotnike".
Iz sudske prakse
Shvativši da Sud krši Ustav i Zakon te, ustvari, svojim postupanjem ruši temelje države, osuđenik iz predmeta br: K-5/09 na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu, od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zatražio je tzv. Zaštitu zakonitosti, koju jedino to tijelo može pokrenuti na Vrhovnom sudu republike Hrvatske, a s ciljem obnove postupka u kojem su ga osudili dvoje političara i jedna sutkinja.
Nakon više 'požurnica', Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je Vrhovnom sudu uputilo Zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog protuzakonito sastavljenog sudskog vijeća i, posljedično toj činjenici, protuzakonito donesene sudske presude. U konačnici i protuzakonitog slanja osuđenika na izdržavanje jednogodišnje zatvorske kazne.
Predmet je dobila ugledna sutkinja Vrhovnog suda, dapače, predsjednica Kaznenog odjela i zamjenica predsjednika Vrhovnog suda, Ana Garačić, koja je 'svojom' presudom, ustvari, službeno suspendirala Ustav Republike Hrvatske i Zakon o sudovima. Naime, potpuno ignorirajući nedvojbenu činjenicu da je Sud bio sastavljen protuzakonito, sutkinja Garačić u svojoj presudi poentira zaključkom: „… okolnosti da se radi o osobama (sucima porotnicima op.a.) izabranim na listi jedne političke stranke na određene dužnosti, sama za sebe, ne izaziva sumnju u njihovu nepristranost pa samim time niti opravdava tvrdnju da bi postojala povreda Ustava…".
Budući da se Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može žaliti na presude Vrhovnog suda donesene u postupku Zaštite zakonitosti, presudom sudskog vijeća kojem je predsjedavala sutkinja Garačić, predmet je 'adaktiran'. Drugim riječima, Vrhovni sud je tom hrvatskom građaninu poslao poruku kako ovdje zakonito živi narodna poslovica iz doba Otomanskog carstva: „Kadija te tuži kadija te sudi".
Društvena pojava, a ne pravosudni eksces
Da u pitanju nije tek jedan predmet, odnosno jedna presuda, nego uvriježena praksa kojom pravosudna vlast tolerira miješanje zakonodavne, izvršne i sudbene tijekom sudskih procesa, današnjim intervjuom kojeg je dao novinaru Telegrama i kolumnisti SBplus-a, Dragi Hedlu, potvrdio je sam predsjednik Vrhovnog suda, Đuro Sessa.
„Među porotnicima, u sudskim vijećima, ima puno stranački i politički angažiranih osoba", podsjetio je kolega Hedl predsjednika Vrhovnog suda, o čemu je pisao u Telegramu. Zatim, upozorio je kako se preko toga prelazi, mada je u pitanju eklatantno kršenje trodiobe vlasti.
„U Zakonu o sudovima ne postoji uvjet nestranačke čistoće sudaca porotnika", ustvrdio je novinaru Hedlu sudac Sessa i nastavio objašnjavati kako svatko, pod određenim uvjetima, može tražiti izuzeće pojedinog suca.
Dakle, predsjednik Vrhovnog suda ne priznaje postojanje članka 4. Ustava Republike Hrvatske, niti članaka 94. i 131. Zakona o sudovima, kojima je određeno da „Sudac ne smije biti član političke stranke, niti se baviti političkom djelatnošću… (što se) primjenjuje i na suce porotnike".
Dakle, predsjednik Vrhovnog suda ne priznaje postojanje „trodiobe vlasti".
Dakle, predsjednik Vrhovnog suda pravno nije normalan.
Ili Republika Hrvatska nije normalna država - jer ne poštuje samu sebe.
Ili su hrvatska praksa i presuda Ane Garačić te ocjena te presude njezina predsjednika tek posljedica činjenice da ljudi služe hajdučkoj, a ne pravnoj državi.
Ili, pak, da tako ne sude nikad do Vrhovnog suda dospjeli ne bi niti bi reizabrani bili.
Još jedna je to kockica u mozaiku koji zrcali istinu kako je Hrvatska pravno karikaturalna država.
Još jedna je to potvrda kako je svijet ima pravo kad Hrvatsku, između 140 promatranih zemalja, svrstava na 120 mjesto po pravnoj sigurnosti njezinih građana.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
XSIZE10.02.2021. u 07:06
Točni odgovori su: Sve od navedenog.... predsjednik Vrhovnog suda ne priznaje postojanje „trodiobe vlasti". Dakle, predsjednik Vrhovnog suda pravno nije normalan. Ili Republika Hrvatska nije normalna država - jer ne poštuje samu sebe. Ili, pak, da tako ne sude nikad... Prikaži svekad do Vrhovnog suda dospjeli ne bi niti bi reizabrani bili. Još jedna je to kockica u mozaiku koji zrcali istinu kako je Hrvatska pravno karikaturalna država.
-