ŠTO je zapravo Projekt 'Slavonija, Baranja i Srijem' kojim se Vlada premijera Andreja Plenkovića toliko hvali i s vremena na vrijeme svoje sjednice održava u Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Novoj Gradiški…?
Najbolji odgovor na to pitanje daje aktualna slika Slavonije, Baranje i Srijema, a može se opisati u jednoj jedinoj rečenici: iseliti stanovništvo i plodnu slavonsku zemlju dati strancima. Zvuči brutalno i uznemirujuće, ali kad se stvar do kraja ogoli, svjedoci smo upravo toga. Ljudi, osobito mladi, masovno napuštaju Slavoniju pa kad se tome doda i činjenica da ni jedna od pet slavonskih županija ne bilježi rast stanovništva, možemo, dakle, govoriti o nezaustavljivom umiranju tog dijela Hrvatske.
Uz to, u mnogim se slavonskim općinama zemlja seljacima otima u korist prezaduženih poljoprivrednih kombinata koji su tu zemlju već stavili kao hipoteku za kredite koje nikada neće moći vratiti. Neki mi je dan u ruke došao izvadak iz zemljišne knjige katastarske općine Jagodnjak u Baranji, dakle s područja koje obuhvaća Vladin Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u kojem je tvrtka Belje plus dala nešto manje od 70 hektara zemlje kao zalog (naravno kao pomoćnu hipoteku, uz mnoge druge nekretnine) na kredit i to u iznosu od 1,06 milijardi eura, Madison Pacific Trustu iz Hong Konga.
Radi se o novcu većem od milijardu eura, a cijeli projekt Slavonija, Branja i Srijem, kojim Vlada maše kao dobitnim listićem Jackpota, vrijedan je 2,5 milijardi eura. I to pod uvjetom da se za toliko novca izborimo iz EU fondova.
Gradonačelnik Slavonskog Broda, Mirko Duspara, nedavno mi je u jednom razgovoru rekao kako projekt Slavonija, Baranja i Srijem, zapravo uopće ne postoji. Objasnio je to ovako: „Hrvatska je na raspolaganju iz fondova Europske unije imala 10,7 milijardi eura, a Slavoniji su za projekte velikodušno obećali dvije i pol milijarde, što je manje od četvrtine. Upravo je Slavonija najviše stradala u Domovinskom ratu te u pretvorbi i privatizaciji, a sada se ne rade projekti od važnosti za Slavoniju, zanemarena je poljoprivreda, zanemaren je značaj rijeka Save, Drave i Dunava, čiji se potencijali premalo iskorištavaju. Nijedna Vlada dosad nije pomogla industriji kao što je Đuro Đaković, i ostalim kapacitetima Slavonije, dok se, s druge strane, izdvajaju značajna sredstva za spašavanje takvih i sličnih tvrtki u Primorju i Dalmaciji".
Dakle, Vlada Slavoniji nije dala ništa posebno, nikakvu injekciju koja bi je vratila u život, već blagi analgetik da manje boli dok umire. Uz to, našla je i načina da se naruga Slavoncima. U Projekt Slavonija, Baranja i Srijem tako je uvršteno i sedam milijuna bespovratnih kuna za razvoj turizma. Taj je iznos dobila tvrtka slavonskog tajkuna, registrirana u Pletenici (Požeško-slavonska županija). Ali znadete li za što je novac, tih sedam milijuna kuna, utrošen? Za obnovu hotela tog tajkuna na otoku Rabu! Iz Panonskog mora, novac za projekt Slavonija, Baranja i Srijem otišao je na Jadransko more.
Još bi se moglo povjerovati Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU kad su priznali da su pogriješili što je taj projekt uvršten na popis Projekata Slavonija, Baranja i Srijem, kao i još nekoliko drugih čija je vrijednost 25 milijuna kuna, da se Vlada premijera Plenkovića ne hvali i nečim što s njom nema baš nikakve veze. Da se ne kiti tuđim perjem. Podastirući popis silnih napora za pomoć Slavoniji, Vlada se hvali i onim što su za Slavoniju činili i ministri u Vladi Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića. Iako je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem započeo u ožujku 2017., Vladi uopće ne smeta da u njega trpa i ono što je Slavonija, dok taj projekt još nije ni postojao, dobila 2016. godine, pa i ranije.
Politika je umijeće mogućeg, barem se tako definira, no ona je često i više od toga. S obzirom na to da se obnova hotela na Rabu našla na popisu projekata kojim Vlada veliča svoje napore da pomogne umirućoj Slavoniji, ne bi bilo nikakvo čudo da se malo preprave zemljovidi hrvatskih regija, na način kako su recimo skrojene izborne jedinice. Pa da Slavonija, recimo, bude pripojena Istri, ili Zagrebu i preko noći od zaostalog dijela Hrvatske prijeđe u razvijene.
Ako Rab može biti u Slavoniji, zašto Slavonski Brod ili Osijek ne bi mogli biti u Istri. Ili barem predgrađe Zagreba.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -