Gospodarstvo : Industrija

26.12.2017. u 22:00
Prikaza: 5600
|
Autor: Jerko Zovak

Veliki intervju s Tomislavom Mazalom

Stvarao sam rezultate u atmosferi nepovjerenja

Slavonski Brod : Stvarao sam rezultate u atmosferi nepovjerenjaTomislav Mazal(Foto: Bruno Konjevic/CROPIX)

U izravnim odnosima sa suradnicima i predstavnicima lokalne samouprave nisam osjetio nikakav osobni animozitet, zbog toga ću se rado vraćati u Slavonski Brod, jer je to Grad u kojem sam stekao mnoštvo novih i korisnih znanja te upoznao puno pametnih i dobrih ljudi.

ČETIRI dana prije Božića 2018. godine, najveći dioničar u Đuri Đakoviću, hrvatska Vlada, odlučila je na čelu te tvrtke Tomislava Mazala zamijeniti njegovim kolegom u dotadašnjoj Upravi, Markom Bogdanovićem. Tim povodom, gospodina Mazala zamolili smo neka se, za čitatelje SBplus-a, osvrne na prijeđeni put proveden u Đuri Đakoviću.



U Đuru Đaković, prvi put, došao sam u siječnju 2009. godine kao predsjednik Nadzornog odbora. Po dolasku na čelo Nadzornog odbora radio sam na tome da, što je moguće brže, ovladam informacijama gdje je Đaković sve bio, gdje se tada nalazio i što bi bilo najbolje rješenje za njegovu budućnost. Prvo što sam saznao bila je činjenica da je Đuro, dotad, živio na račun stare slave. Sa 16 tisuća zaposlenih bio je jugoslavenski industrijski gigant i motorna snaga ovog dijela Slavonije. Govorili su: "Kad se Đuro nahladi, kiše cijeli Brod s okolicom".

Međutim, od kad je Đuro Đaković bio gigant, svijet se promijenio šest puta. Kad je Đuro ugovarao poslove u Iraku i Libiji, Nokia je bila gumara. Tvornica guma. U međuvremenu je uspjela postati jedna od najvećih tehnoloških kompanija u svijetu - i propasti. Sad ponovo raste na nekim potpuno novim proizvodima iz oblasti zdravlja ljudi.

Već tada, 2009. godine, shvatio sam kako ta priča - o nekadašnjoj Đurinoj slavi - više ne pije vode. Nakon toliko godina sunovrata i rasprodaje dijelova tvrtke - da bi se živjelo od tako dobivenog novca i neulaganja u novu tehnologiju - nije bilo moguće očekivati progres. Zbog toga, politiku tvrtke pokušavao sam usmjeriti u razvojnom pravcu. Pokušavao sam potaknuti iskorak iz dotadašnjeg mentalnog sklopa rukovodnih i proizvodnih snaga u tvrtki. Međutim, nije išlo.

Budući da je Đuro Đaković, bio, dominantno državna tvrtka, ambijent u kojem je poslovao mogli bismo nazvati "samoupravnim". Svi, od Broda do Zagreba, imali su što reći na račun Đure Đakovića. Nitko pak nije nudio rješenja. Svi su imali prijedlog tko i kako bi Đurom trebao upravljati, ali nitko nije želio strukturne promjene.

Nakon dvije godine sudjelovanja u naporima da napravimo iskorak, u veljači 2011. godien, postao sam član Uprave. Od tada, krenuli smo intenzivnije u promjenu poslovne paradigme. Svim silama trudili smo se stvoriti preduvjete da Đuro više ne mora ići u Zagreb i moliti posao od države, moliti narudžbe za proizvodnju vagona i remont tenkova, ili novac za plaće radnika.

 

Na čemu konkretno ste inzistirali?

Na restrukturiranju tvrtke s ciljem stvaranja onih proizvoda koji mogu osigurati stabilnost i budućnost Đure. Te 2011. godine, govorio sam kako tadašnjih  'Vladinih' više od 250 milijuna Eura, koji su ušli i izašli iz tvrtke - a služili su za proizvodnju oklopnih vozila Hrvatske vojske, sanaciju starih dugova i život drugih u tvrtki - treba biti zadnji novac koji je na taj način ušao u Đuru Đakovića. 

Primarno je bilo mijenjati stari model ponašanja. Svakih par godina nešto se prodavalo - proda se Županja, proda se TEP, potpiše se ugovor za BOV, proda se Montaža... i od tih se novaca živjelo, a suštinski ništa se nije mijenjalo.

Dakle, inzistirao sam na strukturnim promjenama. Nažalost, tada nisam imao dovoljno utjecaja na poslovne procese. Ondašnji čelnik tvrtke nije mogao napraviti radikalniji otklon od dotadašnjeg načina poslovanja. S jedne strane čuvao je socijalni mir, a s druge strane imao je previše radnika, premalo kvalitetnih ugovora i previše "izvaninstitucionalnog" uplitanja u poslovanje tvrtke.

Unatoč promjeni na čelu tvrtke, od 2012. do 2014.,problemi su ostali isti. Sve skupa, na početku 2014. godine, tvrtku je dovelo pred sam stečaj.

Tada je Nadzorni odbor, u vrlo mučnoj, rekao bih pobunjeničkoj atmosferi, 30. svibnja 2014. postavio mene za predsjednika Uprave. Mada je 25 godina u Đuri bila mantra da se ništa ne mijenja, a ja sam zadnjih pet godina zagovarao radikalnu promjenu poslovne politike, imenovali su me predsjednikom Uprave.

O kakvim to radikalnim promjenama poslovne politike je bila riječ? Jeste li zagovarali otpuštanje viška radnika, ulaganje u proizvodna sredstava, financijsko restrukturiranje... ili što?

Prije svega, restrukturirati Đuru Đakovića znači promijeniti mentalni sklop, a ne otpustiti 30 posto radnika. Model poslovanja ne može biti: daj mi državo posla. Model poslovanja ne može biti: privedi tri ministra i predsjednicu Vlade kako bi ih natjerali da naruče određenu količinu vagona, po cijeni koja nama odgovara... Daj nam JANAF-ove spremnike...

Model poslovanja je trebao biti: ugovovriti vagone na tržištu, pobijediti na natječaju za spremnike, na tržištu pronađi nove kupce za proizvode koje nudimo. Ovdje su se rijetki bavili pronalaženjem posla i razvojem novih proizvoda. A takve je trebalo staviti u prvi plan, pomoći im da se razviju.

 

Tko je trebao tražiti poslove?

Prije svih, trebala ga je tražiti Uprava.

A kad je Mazal došao na čelo tvrtke...?

To se dupke promijenilo. I to današnje brojke pokazuju. Kad sam tvrtku preuzeo, 2014. godine, imali smo 130 milijuna kuna neto gubitka i 65 milijuna kuna minusa u operativnom poslovanju. Dakle, pored neto gubitaka, tvrtka je operativno stvarala ogromne gubitke. Prevedeno, sve što smo proizvodili, proizvodili smo s minusom.

Tri godine kasnije, na kraju 2017., Đuro Đaković imat će više od pet puta manji neto gubitak i više od 20 milijuna kuna dobiti u operativnom poslovanju, s udjelom izvoza od preko 50 posto u ukupnom prihodu, za razliku od jednoznamenkastih iznosa u početku mog mandata.

Strojna obrada ima najbolji povijesni rezultat. Energetika i infrastruktura također. Specijalna vozila - u Hrvatskoj sinonim za vojnu industriju - je tvrtka koja gotovo 100 posto svoga prihoda ostvaruje vani, većinom u prodaji teretnih vagona za tržište Europske unije te, manje,u segmentu Obrane u suradnji s Kongsbergom i Patriom.

Dakako, svi poslovi dobiveni su na međunarodnim natječajima i realizirani su s dobiti, a prije pet godina radili smo s gubitkom. Jako malo radimo za MORH i to me duboko žalosti. Ne smatram da su još uvijek mogući ugovori mjerljivi u stotinama milijuna kuna, ali iznosi do desetak milijuna kuna, koliko prosječno ostvarujemo u poslovima s MORH-om, u odnosu na skoro 600 milijuna ukupnih prihoda, zaista su razočaravajući iznos i, iskreno, nadam se kako će to, u budućnosti, biti promijenjeno jer Đuro ima što ponuditi u tom dijelu. Osim toga, priča o društvu od strateškog interesa za Hrvatsku, s takvim iznosima, zaista nema svoju logiku.

Koliko vojnog, a koliko civilnog programa rade Specijalna vozila?   

U tom društvu, s oko 90 posto, dominira civilni program.

Jedino s čime nisam zadovoljan jeste činjenica da nisam dosljedno slijedio vlastite stavove i nisam napravio ono što sam 2014. znao da napraviti moram. Da tri tvrtke ne treba spajati u Industrijska rješenja, nego da ih treba ugasiti. Pustiti u stečaj, jer nisu imali nikakvu perspektivu.

 

Što je te 2014. trebalo ostati?

Strojna obrada, Specijalna vozila, Energetika i infrastruktura te Đuro Đaković Grupa. Naime, te četiri tvrtke posluju pozitivno, s neto dobiti, dok Industrijska rješenja posluju s gubitkom.

I, zbog čega Industrijska rješenja niste 'pustili niz vodu'? Koje tri vrtke ste spojili u Industrijska rješenja?

Prije svega, vodili smo se pokušajem spašavanja 200 milijuna kuna koje je, u zadnjih 10-ak godina, Đuro Đaković Grupa potraživala od tvrtki iz kojih su nastala i Industrijska rješenja: Elektro mont, Inženjering i Proizvodnja opreme. Proizvodnja opreme je, na primjer, 2002. godine nastala iz PIPNO-a nakon njegova stečaja.

Što je s Inženjeringom? Svojevremeno, bio je to ozbiljan gospodarski subjekt putem kojeg su članice Đure Đakovića ugovarale velik dio svojih poslova.

Došlo je do opće erozije. Erozije znanja i kvalitete kao posljedica negativne selekcije kadrova. Zbog toga nema projekata koji bi mogli opravdati njihov rad. Umjesto da vode projekte članice Đure Đakovića, oni žive od onoga što ugovori Grupa d.d.

Glatko ste odbili našu tezu kako se postsocijalističke tvrtke, primarno, trebaju  restrukturirati kadrovski, a potom financijski i tehničko-tehnološki s ciljem osvajanja novih proizvoda i tržišta - jer se Hrvatska, iz političkih razloga, odrekla Nesvrstanih, Arapskih zemalja, Rusije...

Ne slažem se s time jer radnik u Đuri Đakoviću, kao jedinka, nije nikakav problem. On zna ili ne zna posao. Ako ne zna posao, zamijeniš ga i staviš drugoga. Uglavnom, određen broj ljudi moraš imati ako se želiš ozbiljno baviti nekim poslom.

Oprostite, ali za vrijeme Vladimira Kovačevića, godišnje, trošili ste 34 milijuna kuna za plaće radnika koji nisu radili, jer nije bilo posla.

To je točno. Zbog toga smo i otpustili dio zaposlenih. Od 1154 čovjeka, koliko ih je bilo kad sam postao predsjednik uprave, koncem 2014. imali smo 850 zaposlenih, a ugovorenih poslova je bilo toliko da ni tih 850 radnika nije imalo punu zaposlenost. Danas ih imamo skoro tisuću. Znači, zaposlili smo novih 150 ljudi. Istina, većinu na određeno vrijeme, ali smo ih zaposlili na ugovorenim poslovima, pa dok ima ugovora bit će i potrebe za radnicima.

Jedini problem koji nam je ostao iza procesa usklađenja broja zaposlenih s ugovorenim poslovima jeste činjenica da nismo riješili 'režijsko osoblje' iz tri spojene tvrtke u Industrijska rješenja. To nismo odradili do kraja.

Što ćete učiniti s Industrijskim rješenjima, kad ona nisu rješenje? Koliko ta tvrtka ima radnika?

Ima ih oko 300. Ja neću učiniti ništa, jer odlazim.

Dobro. Prema Vašim spoznajama, što bi vlasnik tvrtke trebao učiniti? Što mu predlažete?

Zatvoriti.

 

Tvrtku zatvoriti, a 300 radnika poslati na ulicu?

Pa ne bih baš koristio riječ ulica. Dio ih je moguće zaposliti u Specijalnim vozilima, a jedan dio inžinjera iz nekadašnjeg Inženjeringa mogao bi nastaviti voditi projekte za Grupu d.d.. Ono što, ovog časa, nije moguće zaposliti, treba zbrinuti u skladu sa Zakonom i Kolektivnim ugovorom, a tvrtku zatvoriti. Međutim, ne možemo tako razgovarati. Nije poanta otpuštanje radnika, nego profitabilno poslovanje tvrtke. Poštovanje temeljnih načela tržišnog poslovanja. Društvo mora stvarati novu vrijednost, a ono koje to ne čini, mora biti zatvoreno. Primarno, društvo nije tu zbog radnika, nego zbog stvaranja nove vrijednosti njegovim vlasnicima, koji za to nužno trebaju radnike, koje će onda i dobro plaćati jer će im njihov rad to i vraćati.

Poslovanje Industrijskih rješenja nije održivo. Točka. Jer, to što oni nude, drugi rade puno kvalitetnije i jeftinije.

Dakle, još uvijek imate viška administrativnog osoblja. Neravnomjerno ste otpuštali 'plava odijela' i 'plave kute'.

Mada ja tako ne dijelim zaposlene, istina je, još uvijek imamo višak stotinjak administrativnih radnika i to, ponajviše, zbog toga što je sindikat u Elektromontu bio u funkciji jednog čovjeka, koji je bio u službi nečijih interesa.

Po preuzimanju Đurinog kormila u svoje ruke, jeste li Skupštini i Nadzornom odboru predlagali gašenje tri tvrtke, a ne njihovo spajanje u Industrijska rješenje i stvaranje preduvjeta za svakodnevno generiranje novih problema?

Ja sam pokušavao riješiti tu priču, a tek nedavno zauzeo sam upravo taj stav, da stvar nije moguće popraviti nego da ju treba ugasiti i, ako se pokaže potreba za iznimno velikom količinom upravo one vrste roba koje je trebala proizvoditi ta tvrtka, sve početi na potpuno novim i zdravim osnovama. Nisam želio probleme rješavati preko koljena, radikalnim potezima. Pokušao sam, s postojećim ljudima i novim programima ići naprijed, u sferu održivog razvoja, ali u tome nisam uspio. Zbog toga, odgovorno tvrdim, sve to nema smisla. Tvrtku treba zatvoriti.

Budući da će Vaš nasljednik, ipak, morati otpustiti dvjestotinjak zaposlenih, ustvari, predajete mu tvrtku s istim brojem djelatnika - ili, kako bi kazali Hrvati, radnika - koliko ste ih i sami preuzeli 2014. godine - oko 850.  

Mogao bih kazati, unatoč činjenici da sam bio socijalno preosjetljiv te nisam odmah otpustio 300 ljudi i počeo na zdravim osnovama graditi budućnost tvrtke, uspio sam postići kvalitetnu financijsku konsolidaciju o kojoj sam već govorio.

Pored zaposlenih, najvažniji dio restrukturiranja tvrtke bio je poticaj države za ulaganja u nove tehnologije...

Ne bih ja to tako kazao. U dokapitalizaciji tvrtke, privatni kapital je sudjelovao sa 73, a državni sa 65 milijuna kuna.

Koliko od toga ste uložili u obnovu 'strojnog parka'?

Taj novac nije imao veze s ulaganjima u nabavku nove opreme. U te svrhe, utrošili smo 100 milijuna kuna kreditnih sredstava HBOR-a.

Dakle, u protekle četiri godine, u Đuru Đakovića ubrizgano je 240 milijuna kuna svježeg kapitala. Koliko od toga je 'bačeno u bunar' za pokriće starih dugova, a koliko je stavljeno u funkciju stvaranja novih vrijednosti?

Ne možete to tako promatrati. Sto milijuna kuna je investicijski kredit HBOR-a, koji je uložen u novu opremu, u koju ozbiljno nije ulagano posljednjih 30 godina, a sredstva dokapitalizacije služila su za pokriće starih gubitaka, razvoj novih proizvoda te za ulaganja u opremu i nova tržišta. Oba koraka bila su u funkciji unapređenja uvjeta poslovanja tvrtke i, u konačnici, ostvarenja boljih poslovnih rezultata. Do čega je i došlo.

Jeste li zadovoljni s novom opremom i ostvarenom razinom tehničkih predispozicija za ugovaranje novih, sofisticiranijih, proizvoda? Jeste li dobili opremu koja vas čini konkurentnim na svjetskom tržištu, u vrsti roba koje želite proizvoditi?

Apsolutno. Dokaz tome su, na primjer, na međunarodnim tenderima dobiveni poslovi proizvodnje vagona i ostvarivanje profita na njima. Imamo robotiziranu proizvodnju, lasersko rezanje metala koje nije postojalo u Đuri Đakoviću, imamo novu lakirnicu za vagone... a sve to dovelo je do pozitivnog poslovanja tvrtke.

Kad se okrenete i pogledate pređeni put s Đurom Đaković i na njegovu čelu, od 2009. do danas, s čime ste zadovoljni, a s čime niste?

S obzirom na uvjete koje sam naslijedio, jako sam zadovoljan ostvarenim u zadnje tri godine. Dakako, mogli smo i više da je bilo više povjerenja i podrške.

 

Od koga?

Od većine.

Tko je činio tu većinu?

Takozvani 'stakeholderi' (oni koji utječu na projekt i oni na koje projekt utječe op.a.).

Na koga, pritom, posebno mislite?

Mislim na vlasnike i socijalne partnere te na društvenu zajednicu u užem i širem smislu te riječi, pa sve do potencijalnih investitora.

Mogu zaključiti kako sam cijelo vrijeme funkcionirao u ambijentu nepovjerenja većine subjekata u okruženju. Da je bilo malo više razumijevanja pravca u kojem tvrtka mora ići te podrške menadžmentu da program restrukturiranja provede pravovremeno i cjelovito, a ne fragmentarno, rezultati bi bili puno bolji.

U čemu se najviše ogledala invalidnost u potpori tih Vaših "stakeholdera"?  

U okolnostima da je, ustvari, manjina odlučila o mome dolasku na čelo Đure Đakovića, zbog čega sam cijelo vrijeme imao uvjetno povjerenje. Bilo je to vidljivo u produžavanju moga mandata na tri mjeseca, šest mjeseci, godinu dana... i tako u krug. Dakle, nisam imao stabilan mandat i mir u radu.  Stalno se propitivalo...

Tko je stalno propitivao Vašu kompetentnost da vodite Đuru, lokalni ili državni čelnici. Pero Ćosić i njegovi, ili Andrej Plenković i njegovi?

Svi oni koji su imali utjecaja na Nadzorni odbor i Skupštinu društva. Da ne licitiram tko je pritom bio više, a tko manje revnosan. Zbog nepovjerenja u mene nisam se niti javio na zadnji natječaj za člana Uprave - mada sam za to imao sve reference i kvalitetan dosadašnji rad na tom mjestu.To je moja poslovna odluka. Idem dalje u nove profesionalne izazove.

Imate li, sad neopterećeni konvencijama, nekakvu poruku, sugestiju, savjet... za Vašeg nasljednika, suradnike, radnike i vlasnike Đure Đakovića?

To što bih ja volio ili želio manje je važno od činjenice da bi, za Đuru Đakovića, njegove vlasnike i zajednicu u cjelini, vrlo korisno bilo da Upravi društva omoguće normalan poslovni ambijent u kojem će moći nesmetano raditi na okončanju programa i projekata cjelovitog restrukturiranja tvtrke. Mir, sigurnost i povjerenje potrebni su im također za uspješno tekuće poslovanje u teškim tržišnim uvjetima.

Osobno, iz Đure odlazim ispunjen novim saznanjima i iskustvima, zbog čega sam zahvalan svima s kojima sam surađivao na teškom poslu u još težim okolnostima.

U izravnim odnosima sa suradnicima i predstavnicima lokalne samouprave nisam osjetio nikakav osobni animozitet, zbog toga ću se rado vraćati u Slavonski Brod, jer je to Grad u kojem sam stekao mnoštvo novih i korisnih znanja te upoznao puno pametnih i dobrih ljudi.

Broj komentara: 54

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
oklopnjak

oklopnjak

Komentirano: 9.1.2018. | 7:42

1

A svu jad i bijedu lokalnih političara razotkriva slika sa sastanka održanog 14.prosinca 2017.godine u Ministarstvu gospodarstva gdje su s jedne strane bili predstavnici sindikata metalaca a sa druge jedino gosp.Dalić, a tema je bila situacija u Đuri..Zašto 5 saborskih zastupnika iz Slavonskog Broda nije bilo na sastanku i ponudilo svoju pomoć?Gdje ste bili?Na godišnjem?Sram Vas bilo!! Ne morate raditi u Ministarstvu gospodarstva da bi ponudili svoju pomoć. http://www.smh.hr/11207/odrzan-je-sastanak-u-ministarstvu-gospodarstva-o-gospodarskom-stanju-u-duri-dakovicu
Stipe

Stipe

Komentirano: 1.1.2018. | 11:45

2

Prijhe devedesetih nitko nije imao nikakvih udjela - takva je bila priroda onog sustava. Bilo je svačije i ničije i tako se prema tome i odnosilo. Netko se lomio d ase izgradi i sačuva, a netko je bjesomučno rasipao. Je li trebalo napraviti pretvorbu na drugi način? Vjerojatno je, samo što se bojim da ĐĐ-u bi samo neke drastične mjere pomogle, a njih se nije smjelo i moglo provoditi. Dok se neki nisu snalazili, dok su neki bili na frontu, jedan je čovjek jako pametno odigrao: Bogović. Mogli su i drugi savjesni ljudi koji su štedjeli dok je teklo socijalistički med i mlijeko uložiti svoje debele socijalističke ušteđevine s povjerenjem u giganta. Neki nisu bili savjesni pa su svoje ogromne socijalističke plaćetine protjerali kroz guzice.
MILENIJUM

MILENIJUM

Komentirano: 31.12.2017. | 21:12

3

2025 ja radim za razliku od tebe koji si tipični uhljeb , radi inventuru kada nisi ništa čitave godine radio a i stariji sam od tebe
veljko

veljko

Komentirano: 31.12.2017. | 19:11

4

Stipe: Da, zao mi je zbog vasih gubitaka na Pleteru. Ja sam svoj udio u (drustvenom) kapitalu izgubio onoga trenutka kada sam je, uz mnoge druge vrijedne i časne radnike, a po zakonima ove Države, prepisao na istu. No, nad prolivenim mlijekom ne treba plakati. Izuzev općega interesa da im je dobro, vecina nas u zadnjih 27 godina vise nije mogla imati ikakvog posla sa ĐĐ. Poglavito, ne sa tarabom na kojoj su novi vlasnici pisali da je vrijednost kapitala. - Ministar Maric voli spominjati Alajbegovu slamu. Izborom novog čelnika, kolege i nastavljača stare prakse, najnoviji vlasnik/ci zorno pokazuju tko drži grablje za konacno spremanje te slame. Predmijevam da je to nova većina oko najvećeg privatnoga investitora koji je –na svome blogu—i ranije naglašavao da je zadovoljan radom Uprave. Naime, u zadnja tri mjeseca vlasnicka se je struktura promijenila. Za to vrijeme, trajao je natječaj za izbor nove uprave, i trebalo je vremena za usaglašavanja. Seljački rečeno, da se je stari čelnik natjecao, isti je mogao ostati na položaju. - „I što ćes sad?“ Da parafraziram onu PP, ne, neću zvati HAK. Odavno, to je tuđa briga. Ja odo' na proslavu. U to ime: Sretna vam nova 2018. godina! -
Stipe

Stipe

Komentirano: 31.12.2017. | 15:40

5

Uostalom, raspitaj se kod ljudi koji su dobili dionice ĐĐ od fondova pa ćeš vidjeti koliko im je iznosila nominalna vrijednost, a koliko su mogli dobiti na tržištu. Osobno sam od Pletera dobio dionica u protuvrijednosti 10000 DEM za koje sam istog trena mogao dobiti skoro 1800kn. Dakle, više od 20 puta manje nego su to vrsni procjenitelji procijenili.
Stipe

Stipe

Komentirano: 31.12.2017. | 15:30

6

veljko - govoriš o temeljnom kapitalu i pretvorbi u dioničko društvo. Znam da ti je to totalno nekjasno, ali radi se o "nabrijanom" iznosu, jer bi inače sve otišlo glavnom dužniku što je desetljećima prije bio PBZ. Skupština društva je održana 1993. Vrijednost dionica dioničkog društva se provjeravaju izlaskom na neke ozbiljne burze ili općenito trgovinom dionicama. Platiti toliku cijenu za poduzeće koje je desetljećima bilo zapušteno među ostalim i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima (komunistima se fučkalo za imovinu pa se time nisu opterećivali - ionako je sve bilo njihov). Pogledaj kakvi su gubici ostvarivani. Ako već prilažeš neke podatke onda ih moraš znati ispravno tumačiti.
veljko

veljko

Komentirano: 31.12.2017. | 14:38

7

Netko od vas (stipo, livada, pogled u prazno, ...), pitao je kakva je bila bilanca na početku. U razgovor –koji sada uzima drugaciji pravac u odnosu na gore objavljeni intervju-- ukljucio sam se podatkom iz državnih izvješća o velicini podrzavljenog društvenog kapitala. Racunovodstveno: kapital = imovina - obveze. U novom formatu, taj inicijalno priznati kapital (od ca 250-260 mil DM), imati će svoju privatizacijsku sudbinu. Naporima uprava, većinski vlasnik nije (bio) zadovoljan. Neke je upravitelje vecinski vlasnik i istraživao, valjda i tužio. No, „moja roba, moj dućan, kome hoću, tome dam“. Tako gledajući na to i na postignuća odlazećeg čelnika, ispada da je isti zamijenjen iz onih razloga zbog kojih je njegov kolega izabran.
2025god

2025god

Komentirano: 31.12.2017. | 13:49

8

Kao što sam već rekao da je vrijeme inventura i lijepih želja. Po meni, ĐĐ Grupa je u ovom trenutku u „pat situaciji“ između čistog, jasnog, zdravog kapitalizma i nazovimo nekakvog državnog intervencionizma. Koliko vidim iz „novog“/starog nadzornog odbora ništa se neće bitno promijeniti. Ostaje i dalje „status quo“ što je najgora varijanta. Predlažem ostalim dionicima da „stisnu“ Vladu da se napokon odluči. Ili će gurnuti ĐĐ Grupu potpuno na tržište (gotovo sigurno Industrijska u stečaju) ili će „dati pare“ 100 M Kn za povećanje likvidnosti Grupe omogućavanjem dijelu ĐĐ-a koliko toliko samoodrživ rad. Još vjerujem u ĐĐ i želim mu da ga Vlada gurne potpuno na tržište. Taj potez Vlada neće sigurno napraviti sama od sebe. Netko ju treba „bocnuti“ („što čeka SMH?). Sve ostalo je iluzija i gubitak vremena. Non progredi est regredi! I Upravo to što sam napisao želim ĐĐ Grupi u 2018.
2025god

2025god

Komentirano: 31.12.2017. | 13:24

9

@mileni – Btw. uplatio sam ti i za mirovinu prosinac,2017. Mirno sanjari. Kraj je godine 2017. Vrijeme je inventura i lijepih želja ako si zaboravio. lako je, sjedeći pod maslinom na Braču, okrivljivati druge za osobne frustracije i razmišljajući što bi bilo da je bilo dok ti ja uplaćujem za mirovinu. A balaviji si od mene.
MILENIJUM

MILENIJUM

Komentirano: 31.12.2017. | 13:06

10

da skratimo još jedan proizvod zločinačke privatizacije tijekom 90 tih dok su jedni ratovali drugi su uzimali ili uništavali kao i ova nova uprava pod krinkom noči između božića i nove , nije se mogao sačekati novi radni tjedan , lovci u mutnom kao i sve ostalo kod nas

Broj komentara: 54

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
Prikaži sve komentare 123...

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nova narudžba vagona za Specijalna vozila

Dobre vijesti za radnike

Nova narudžba vagona za Specijalna vozila

12.8.2019. | 13:52
Vrijednost ugovora je 137 milijuna kuna, a isporuke vagona počinju krajem 2019. godine i nastavljaju se tijekom 2020. godine.
Vrijednost ugovora je 137 milijuna kuna, a isporuke vagona počinju krajem 2019. godine i nastavljaju se tijekom 2020. godine.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brod je molio Vladu da na ovom zemljištu pokrenu industriju

Neobična priča

Brod je molio Vladu da na ovom zemljištu pokrenu industriju

7.7.2019. | 15:20
Neobična priča o državnom zemljištu od 36 milijuna kuna koje je prodano tvrtki s prihodom od 11 tisuća. Zašto ga je Marićevo ministarstvo prodalo čudnoj tvrtki?
Neobična priča o državnom zemljištu od 36 milijuna kuna koje je prodano tvrtki s prihodom od 11 tisuća. Zašto ga je Marićevo ministarstvo prodalo čudnoj tvrtki?
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hoće li MORH bez posla ostaviti 40 radnika ĐĐ Aparata?

I dalje neizvjesna sudbina Aparata

Hoće li MORH bez posla ostaviti 40 radnika ĐĐ Aparata?

26.6.2019. | 22:15
Prisilnom naplatom, dodaje Hrkač, nitko ništa ne bi dobio, a 40 zaposlenika otišlo bi na zavod za zapošljavanje ili u iseljeništvo. Pa iako pod pritiskom tužbi i mogućnosti da MORH u svakom trenutku može aktivirati prisilnu naplatu te društvo dovesti u likvidaciju, u ovoj tvrtki
Prisilnom naplatom, dodaje Hrkač, nitko ništa ne bi dobio, a 40 zaposlenika otišlo bi na zavod za zapošljavanje ili u iseljeništvo. Pa iako pod pritiskom tužbi i mogućnosti da MORH u svakom trenutku može aktivirati prisilnu naplatu te društvo dovesti u likvidaciju, u ovoj tvrtki
SBplus.hr, Slavonski Brod : Sindikat ih optužio za neplaćanje doprinosa, Grupa reagirala

Otvoreno pismo

Sindikat ih optužio za neplaćanje doprinosa, Grupa reagirala

14.6.2019. | 17:00
"Grupacija ĐĐ ne uplaćuje poreze i doprinose u proračun', prozvao je Darko Maras, predsjednik Nezavisnog sindikata "Socijalna pravda" Grupaciju. Uz navode sindikalca tražili smo i očitovanje Grupe koje prenosimo u cijelosti.
"Grupacija ĐĐ ne uplaćuje poreze i doprinose u proračun', prozvao je Darko Maras, predsjednik Nezavisnog sindikata "Socijalna pravda" Grupaciju. Uz navode sindikalca tražili smo i očitovanje Grupe koje prenosimo u cijelosti.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Na Skupštini Grupe 'prošle' sve odluke

Đuro Đaković Grupa

Na Skupštini Grupe 'prošle' sve odluke

14.6.2019. | 16:15
Društvo je u razdoblju od 1.siječnja do 31. prosinca 2018. godine, a po zaključnom računu, ostvarilo gubitak u iznosu od 138.323.115,82. Na Dnevnom redu zakazane glavne Skupštine donesena je i odluka o njegovu pokriću.
Društvo je u razdoblju od 1.siječnja do 31. prosinca 2018. godine, a po zaključnom računu, ostvarilo gubitak u iznosu od 138.323.115,82. Na Dnevnom redu zakazane glavne Skupštine donesena je i odluka o njegovu pokriću.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Potpisan ugovor o sufinanciranju 6 mil kn vrijednog projekta

ĐĐ Monataža Izolak

Potpisan ugovor o sufinanciranju 6 mil kn vrijednog projekta

16.4.2019. | 18:05
ĐĐ Montaža Izolak prva u RH potpisala ugovor za sredstva EU fondova iz natječaja "Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP".
ĐĐ Montaža Izolak prva u RH potpisala ugovor za sredstva EU fondova iz natječaja "Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP".
SBplus.hr, Slavonski Brod : Specijalna vozila na najvećoj izložbi vojne opreme u zemlji

Petu godinu za redom

Specijalna vozila na najvećoj izložbi vojne opreme u zemlji

4.4.2019. | 18:00
Izložba se održava pod pokroviteljstvom Vlade RH-a i uz potporu Ministarstva obrane.
Izložba se održava pod pokroviteljstvom Vlade RH-a i uz potporu Ministarstva obrane.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Montaža traži 25 novih terenaca

Zbog povećanog opsega posla

Montaža traži 25 novih terenaca

15.3.2019. | 16:15
S obzirom na to da je u Slavonskom Brodu sve teže naći radnike tog 'profila', Montaža je morala potragu za njima proširiti i na Osijek gdje su danas održani informativni razgovori sa zainteresiranim kandidatima.
S obzirom na to da je u Slavonskom Brodu sve teže naći radnike tog 'profila', Montaža je morala potragu za njima proširiti i na Osijek gdje su danas održani informativni razgovori sa zainteresiranim kandidatima.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ugrožena i plinofikacija Rafinerije Brod?

RS protiv izgradnje južnog plinovoda

Ugrožena i plinofikacija Rafinerije Brod?

12.3.2019. | 17:30
Vlada Republike Srpske odbila je dati suglasnost povezivanju plinskih mreža Bosne i Hercegovine te Hrvatske na jugu. Srbiji je, naravno, u interesu potpuna kontrola plinskog tržišta u BiH, a nova bi strujanja mogla ugroziti i planirano povezivanje dviju zemalja na pravcu Zenica-B
Vlada Republike Srpske odbila je dati suglasnost povezivanju plinskih mreža Bosne i Hercegovine te Hrvatske na jugu. Srbiji je, naravno, u interesu potpuna kontrola plinskog tržišta u BiH, a nova bi strujanja mogla ugroziti i planirano povezivanje dviju zemalja na pravcu Zenica-B
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Katastrofalni rezultati posljedica su manjka kompetencija'

Sindikat odgovorio na 'Đurino' izvješće

'Katastrofalni rezultati posljedica su manjka kompetencija'

7.3.2019. | 16:40
Nakon što je krajem veljače objavljeno 'Đurino' izvješće o poslovanju tijekom prethodne godine, Nezavisni sindikat medijima je danas uputio otvoreno pismo kojim članove Uprave optužuju da su manjkom kompetencija uzrokovali katastrofalne poslovne rezultate.
Nakon što je krajem veljače objavljeno 'Đurino' izvješće o poslovanju tijekom prethodne godine, Nezavisni sindikat medijima je danas uputio otvoreno pismo kojim članove Uprave optužuju da su manjkom kompetencija uzrokovali katastrofalne poslovne rezultate.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Škoda stiže po radnike u Slavonski Brod

Provjerili smo što nude

Škoda stiže po radnike u Slavonski Brod

6.3.2019. | 9:15
Jedan od šest gradova u Hrvatskoj u kojoj suradnici Škode dolaze 'vrbovati' radnike je i Slavonski Brod. Sa zainteresiranim će Brođanima informativni razgovor obaviti sljedeći ponedjeljak. Istražili smo što nude...
Jedan od šest gradova u Hrvatskoj u kojoj suradnici Škode dolaze 'vrbovati' radnike je i Slavonski Brod. Sa zainteresiranim će Brođanima informativni razgovor obaviti sljedeći ponedjeljak. Istražili smo što nude...
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zapošljavaju radnike i nude prosječnu neto plaću 4700 kuna

U potrazi za novim radnicima

Zapošljavaju radnike i nude prosječnu neto plaću 4700 kuna

1.3.2019. | 16:30
"Za sve radnike je, naglašavaju, osiguran prijevoz, a poslodavac je svima tijekom godine osigurao i prigodne nagrade u ukupnom iznosu od 2600 kuna te različite pogodnosti za kupnju kod drugih proizvođača poput popusta na opskrbu električnom energijom, na dopunsko osiguranje i put
"Za sve radnike je, naglašavaju, osiguran prijevoz, a poslodavac je svima tijekom godine osigurao i prigodne nagrade u ukupnom iznosu od 2600 kuna te različite pogodnosti za kupnju kod drugih proizvođača poput popusta na opskrbu električnom energijom, na dopunsko osiguranje i put
SBplus.hr, Slavonski Brod : Sjećanje na 'Đurina' zlatna vremena

Gotovo stoljeće rada i postojanja

Sjećanje na 'Đurina' zlatna vremena

24.2.2019. | 16:15
Na pragu sedamdesetih Đuro Đaković je najveći proizvođač Steambloc kotlova u svijetu. U tom je razdoblju proizvedeno 60 tisuća tona čeličnih konstrukcija, uglavnom a montirano je 200 tisuća tona čeličnih konstrukcija, od čega 48 mostova u zemlji i inozemstvu. Kompletna su postroj
Na pragu sedamdesetih Đuro Đaković je najveći proizvođač Steambloc kotlova u svijetu. U tom je razdoblju proizvedeno 60 tisuća tona čeličnih konstrukcija, uglavnom a montirano je 200 tisuća tona čeličnih konstrukcija, od čega 48 mostova u zemlji i inozemstvu. Kompletna su postroj
SBplus.hr, Slavonski Brod : Staru lokomotivu brodski radnici 'odjenuli' u kockice

Reparacija voznog parka HŽ Carga

Staru lokomotivu brodski radnici 'odjenuli' u kockice

22.2.2019. | 14:15
Uz dim i dramatičnu glazbu iz radionice slavonskobrodskog pogona tvrtke Održavanje vagona, izašla je danas prava ljepotica, 'odjevena' u kockice, jedinstvenog dizajna i obnovljenih dijelova.
Uz dim i dramatičnu glazbu iz radionice slavonskobrodskog pogona tvrtke Održavanje vagona, izašla je danas prava ljepotica, 'odjevena' u kockice, jedinstvenog dizajna i obnovljenih dijelova.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Novi ugovori potpisani i sa ĐĐ Specijalnim vozilima

Ministarstvo obrane

Novi ugovori potpisani i sa ĐĐ Specijalnim vozilima

12.2.2019. | 13:30
"Ugovori s hrvatskim proizvođačima predstavljaju značajan doprinos hrvatskom gospodarstvu i pokazuju kako Ministarstvo obrane nije samo potrošač, već generator razvoja i promotor hrvatskih proizvoda. Također, MORH pomaže i aktivno sudjeluje u razvoju i promociji Hrvatske obramben
"Ugovori s hrvatskim proizvođačima predstavljaju značajan doprinos hrvatskom gospodarstvu i pokazuju kako Ministarstvo obrane nije samo potrošač, već generator razvoja i promotor hrvatskih proizvoda. Također, MORH pomaže i aktivno sudjeluje u razvoju i promociji Hrvatske obramben