4357
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Hrvatski književnik i scenarist Zlatko Krilić, autor petnaestak knjiga koje pripadaju dječjoj književnosti iako on sam kaže kako nikad nije pisao za djecu i mlade već o djeci i mladima, a najviše o vlastitom djetinjstvu - danas je u prostoru Gradske knjižnice govorio o svojim razmišljanjima o lektiri, posebice kako i zašto je lektira potrebna. Sve to u okviru programa obilježavanja Svijeta bajki Ivane Brlić Mažuranić.
- Ovo je jedan razgovor, jedno 'ćaskanje' na temu lektire. Reći ću što mislim jer se cijeli radni vijek bavim time. Ne kanim govoriti sa pozicije književnika koji je interesno vezan za lektiru, nego sa pozicije čovjeka koji promišlja o problemima mladih i odnosima prema knjizi cijeli život. - kazao je Zlatko Krilić.
Kako on tvrdi, lektira bi trebala biti radost školovanja, što i sami znamo kako nažalost nije. Učenicima je hrvatski jezik omraženi predmet pa tako i lektira.
- I meni je bio mrzak dok sam bio u školi. Ne kažem da je kriva nikakva kurikularna reforma, niti su profesori krivi, niti učenici, nego naprosto izostanak smišljene strategije čemu lektira uopće služi. A kako je to podcijenjeno i zgurano u stranu, dovoljno je pogledati koja je satnica namijenjena za to, to je sramotno. - objasnio je Krilić.
Na pitanje na koji način se to uopće može i hoće li se riješiti, hoće li intelektualna Hrvatska prepoznati što je zapravo bit lektire, on nam je objasnio kako je dobro razgovarati o tome na jedan sustavniji način te smatra kako je prostor za napredak uistinu velik, ali kako je potrebno kompletno promijeniti taj odnos između učenika i lektire.
- Škola je po definiciji odgojno obrazovna ustanova, u stvarnosti je ona obrazovno obrazovna jer se za odgoj naprosto nema vremena. Obitelj se destruira u cijelom svijetu pa tako i kod nas. Dakle, i taj dio odgoja u obitelji slabi. Stoga je upravo lektira izvrstan povod za razgovor i za odgoj, i naročito za razvoj mašte i emotivnog spektra. Što god mladi ljudi radili kasnije, ne mogu se promatrati kao zbir znanja, nego kao osobe koje će zauzeti nekakav prostor u društvu. - dodao je Krilić i poručuje kako je djeci jako bitan razvoj mašte i da se na vrijeme emotivno formiraju.
- Ako netko nije u osnovnoj školi savršeno naučio matematiku, to može i kasnije. Osim toga može biti vrlo koristan i dio uglednog društva i bez savršenog znanja matematike. No, ako se netko nije na vrijeme zdravo emotivno formirao, on to nikad neće biti. - poručio je Krilić.
Osim što su oboje pisali dječju književnost, kako je komentirao poznati autor, on i Ivana Brlić-Mažuranić imaju puno poveznica.
- Sebe smatram baštinikom tradicije koja kreće od Ivane - Ivana Brlić-Mažuranić, Mato Lovrak, Ivo Kušan pa moja malenkost. - našalio se poznati književnik koji je za svoj scenarij filma 'Oktavijan' osvojio nagradu 'Ivana Brlić-Mažuranić' za najbolji srednjometražni igrani film.