Kultura : Ostalo

25.5.2020. u 19:00
Prikaza: 755
|
Autor: Stanko Andrić

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)

Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (4.)Brod(Foto: Vasilij Petrović Antipov (MBP))

Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijskom upotrebom riječi 'brod', dok u drugom dijelu izlaže kontroverziju oko najstarijeg pisanog spomena grada, a u trećem pokazuje da se ni riječ brod niti mjesto Brod ne spominju u povelji iz 1244. godine.

2. Slavonski Brod u kraljevskoj povelji iz 1244?

Kao što je gore spomenuto, povjesničari su već odavna utvrdili da se u sačuvanoj pisanoj građi naselje Brod, na mjestu današnjega Slavonskog Broda, pojavljuje od sredine 15. stoljeća nadalje. Tako je već Matija Mesić (1826-1878), jedan od prvaka hrvatske historiografije u 19. stoljeću, znao za izvor koji Brod spominje u vezi s 1450. godinom (sam dokument je iz 1483), kao i za više njih s kasnijim podacima. [44] Na izvornu građu koju je priredio Mesić oslonio se potom Vjekoslav Klaić (1849-1928) te je u svojem ranom radu, zemljopisnom priručniku o hrvatskim etničkim krajevima, u knjizi objavljenoj 1880, prenio podatak koji se odnosi na 1470. godinu. [45] Na Mesića se oslonio i Ignjat Brlić (1834-1892), brodski odvjetnik i političar, koji je za tisak priredio kroničarske zapise i sjećanja svoga oca Ignjata Alojzija i objavio ih u više nevelikih svezaka 1885. i 1888. Među priređivačkim dodacima Ignjata Brlića tako stoji i napomena u vezi s 1450. godinom, kada se u Brodu zbio sukob članova vlastelinskih obitelji Berislavića Grabarskih i Čeha Levanjskih. [46] Potkraj 19. stoljeća izašla je u Budimpešti druga knjiga velikog povijesnogeografskog i arhivskog priručnika Dezsőa Csánkija u kojoj je taj u to doba ponajbolji poznavatelj ugarske srednjovjekovne diplomatičke građe što se čuvala u tadašnjem Mađarskom kraljevskom državnom arhivu i u raznim drugim privatnim arhivima donio sustavan pregled i kratke izvatke iz dokumenata o naseljima srednjovjekovne Požeške županije te je u tom sklopu citirao četiri različite listine za posjed i utvrdu Brod u razdoblju od 1450. do 1489. Te je Csánkijeve preglede za županije u međurječju malo poslije preuzeo i na hrvatski jezik preveo osječki gimnazijski profesor i povjesničar Josip Bösendorfer (1876-1957), ne dodavši u vezi s Brodom nikakvih novih pojedinosti. [47] Iste je podatke o srednjovjekovnom Brodu Bösendorfer poslije sažeto ponovio i u svojem članku o Brodu na Savi u trećem svesku nedovršene Hrvatske enciklopedije koja je izlazila u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, konstatirajući da, premda je Brod postojao i ranije, "povijesni ga dokumenti izričito spominju tek u 15. st.”.[48] Povjesničar Rudolf Horvat (1873-1947), tada umirovljeni gimnazijski profesor u Zagrebu, u knjižici o Slavonskom Brodu objavljenoj 1941. spomenuo je kao najraniji podatak o Brodu onaj iz 1470, oslonivši se u tome na Klaića. [49] I u stručnim radovima objavljenim poslije Drugoga svjetskog rata opetovale su se iste tvrdnje, a njihovi su se autori i dalje izravno ili posredno oslanjali na stare istraživačke rezultate Mesića i Csánkija. Tako je brodski gimnazijski profesor Antun Milinković u svojem sažetom pregledu brodske povijesti objavljenom 1955. ustvrdio: "Prvi put se spominje naselje s imenom Brod 1450. godine”, prepričavši uz to događaj iz te godine prema Mesićevim radovima. [50] I članak o Slavonskom Brodu u Enciklopediji Jugoslavije, iz 1968, ponavlja u kraćem obliku podatke iz Hrvatske enciklopedije. [51]

Usporedo s tom historiografskom tradicijom o počecima Broda, gotovo jedno stoljeće kasnije pojavila se o njima nova teza. Izvan krugova profesionalnog istraživanja srednjeg vijeka, u lokalnoj slavonskobrodskoj kulturnoj sredini, uobličilo se u drugoj polovici 20. stoljeća mišljenje da se grad Brod spominje u pisanim vrelima pod tim svojim imenom puna dva stoljeća prije podatka o 1450. godini, o kojem su referirali Mesić i Csánki. Nije se pritom radilo o otkriću kakva novog, dotad nepoznata ili nezapažena dokumenta, nego o dobro poznatu i odavna korištenu pisanom izvoru, koji bi navodno, prema ovom mišljenju, sadržavao najstariji zapis o Brodu. To je znamenita povelja kojom je ugarski i hrvatski kralj Bela IV 20. srpnja 1244. potvrdio bosanskom biskupu i njegovoj biskupiji posjede koje je taj biskup nešto ranije dobio od Belina brata hercega Kolomana i od bosanskog bana Ninoslava. Ta se kraljevska potvrdnica iz 1244. nije sačuvala u izvornom obliku, kao materijalni artefakt, nego samo kao tekst cjelovito prepisan u papinsku potvrdnicu iz 1375. Kao Kolomanovu donaciju Bela IV je tako bosanskom biskupu potvrdio prostrane posjede u Vukovskoj županiji čija su imena u papinskom prijepisu potvrdnice zapisana u oblicima Dyacoui Blezna. Prvo se odnosi na Đakovo (to je najstariji zapis toga toponima), a drugo ime do danas čuva potok Brezna koji izvire na Dilj-gori, teče kroz Trnjane i Zadubravlje i utječe u Biđ. Ta dva velika posjeda ležala su uz Savu, jedan do drugoga, čineći vlastelinsku cjelinu. Belina potvrdnica potanko opisuje vanjske međe te cjeline. [52]

Na misao da se u jednom dijelu opisa međa tih biskupskih posjeda spominje mjesto Brod prvi je, koliko znamo, došao BrođaninJosip Koprivčević (1887-1951), pravnik i marljiv povjesničar-amater (bio je i brodski gradonačelnik 1943-1945). On se u dvama svojim radovima pozabavio poviješću srednjovjekovnih gospodara Broda i okolice, plemića i velikaša Berislavića Grabarskih, pa je u tom sklopu naveo i neke činjenice o Brodu u 15. i 16. stoljeću. [53] Kada je ponajviše njegovom zaslugom u Brodu tijekom Drugoga svjetskog rata osnovano Hrvatsko kulturno društvo "Berislavić” i pokrenuto društveno glasilo pod naslovom Prilozi za upoznavanje Broda i okolice, u prvom (i jedinom) broju toga glasila, tiskanom 1943, Koprivčević je objavio tri priloga. U jednom od njih, naslovljenom "Spomenici Broda”, donio je izvatke iz nekoliko starijih dokumenata za koje je u kratku proslovu poželio "da posluže piscima za razprave o Brodu i za znanstveno proučavanje njegove prošlosti”. Prvi je od tih izvadaka uzet iz teksta potvrdnice Bele IV iz 1244. prema Smičiklasovu izdanju. Koprivčević je izvadak naslovio "Ugarsko hrvatski kralj Bela potvrđuje posjede bosanskom biskupu iz Đakova god. 1244., čije granice prolaze kraj Broda”. Izvadak odgovara početnom dijelu opisa međa biskupskog posjeda, od rijeke Save do "zemlje Nevne” (današnje Levanjske Varoši). [54]

Začudo, Koprivčevićev prijepis toga ulomka vrlo je neprecizan. Ima u njemu izostavljanja riječi, pa i većih ulomaka izvornog teksta, nehotičnih slovnih pogrešaka u prijepisu, ali i nekoliko očito svjesnih prekrajanja i dotjerivanja izvornih grafija. Tako su, na primjer, riječi ascendit i vertitur iskrivljene u ascediti ventitur, a izričaji ubi oritur i ibi deserit pretvoreni u ut oritur i illi deserit (po tome bi se reklo da prepisivač vrlo slabo poznaje latinski jezik). I svi toponimi koji se javljaju u tom kratkom ulomku također su ponešto izmijenjeni u odnosu na Smičiklasovo izdanje. Ostaje zagonetno zašto je Koprivčevićev prijepis takav kakav jest. Površnost i žurba u poslu najočitije su objašnjenje, a moguće je da prijepis iz Smičiklasa i nije napravio sam Koprivčević, nego netko neuk i posve nevičan latinštini i općenito tekstualnoj preciznosti. Ukratko, Koprivčevićev prijepis posve je neupotrebljiv "za znanstveno proučavanje”. Tko se želi udubiti u topografsku interpretaciju toga dijela teksta potvrdnice iz 1244. mora se neizostavno držati Smičiklasova izdanja, na koje Koprivčević upućuje kao na predložak svojeg prijepisa, a taj prijepis posve zanemariti.

(...)

[44] Matija Mesić, "Gradja mojih razprava u Radu”, Starine JAZU 5 (1873), 118, br. 10, i 124, br. 21. Usp. Matija Mesić, "Pleme Berislavića”, Rad JAZU 8 (1869), 36.
[45] Vjekoslav Klaić, Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, 3 sv. (Zagreb: Društvo sv. Jeronima, 1880-1883), sv. 1: 176. Klaićeva rečenica o tome ne sažima posve točno ono što stoji u dokumentu koji je u regestu donio Mesić: "U srednjem vieku oko g. 1470. spadaše Brod (possessio Brod) Gjuri Bekeši-ju, a kasnije zapade glasovitu porodicu Berislavića Grabarskih”.
[46] Ignjat Alojzije Brlić i Ignjat Brlić, Uspomene na stari Brod, 5 sv. (Brod n. S.: brzotiskom H. Schulmana, 1885; Djakovo: Biskupska tiskara, 1888), sv. 2: 4.
[47] Josip Bösendorfer, Crtice iz slavonske povijesti (Osijek: tiskom knjigo- i kamenotiskare Julija Pfeiffera, 1910), 121 i 132, s. v. Brod.
[48] Hrvatska enciklopedija, gl. ur. Mate Ujević, 5 sv. (= A-E) (Zagreb: Naklada Konzorcija Hrvatske enciklopedije /  Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1941-1945), sv. 3: 373, s. v. Brod na Savi.
[49] Rudolf Horvat, Slavonski Brod (Zagreb: tisak Narodne tiskare, 1941), 3.
[50] Antun Milinković, Kratki pregled historije Slavonskog Broda(Slavonski Brod: vlastita naklada, 1955), 7.
[51] Enciklopedija Jugoslavije, gl. red. Miroslav Krleža, 8 sv. (Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, 1955-1971),  sv. 7: 225.
[52] Smičiklas et al., Codex diplomaticus, sv. 4: 236-40, br. 208
[53] Josip Koprivčević, "Slavonski velikaši kao politički faktor u Bosni na kraju Srednjega vijeka”, Napredak – Hrvatski narodni kalendar 1936, god. 25 (Sarajevo, 1935), 206-225; isti, "Berislavići Grabarski kao feudalni gospodari Broda i Posavine XII. - XIII. vieka”, u: Prilozi za upoznavanje Broda i okolice 1, ur. Ivo Rubić (Brod: Hrvatsko kulturno družtvo "Berislavić”, 1943), 12-21.
[54] Josip Koprivčević, "Spomenici Broda”, u: Prilozi za upoznavanje Broda i okolice 1, ur. Ivo Rubić (Brod: Hrvatsko kulturno družtvo "Berislavić”, 1943), 38-40, cit. 38.

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
walter

walter

Komentirano: 26.5.2020. | 14:08

1

Kako je tip dosadan i suhoparan. Mogao je sve te svoje litanije svesti na jedan tekst. Razvlači ga ko tursku sapunicu.

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Ludilo' radionice u pomalo 'luda vremena'

Vrijedna donacija

'Ludilo' radionice u pomalo 'luda vremena'

25.7.2020. | 9:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Konačno na korak do stalnog postava Muzeja

Za dogradnju 9,7 milijuna kuna

Konačno na korak do stalnog postava Muzeja

1.7.2020. | 16:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prepoznajete li ovaj dio Slavonskog Broda?

Nekad 'gol', danas prepun drveća

Prepoznajete li ovaj dio Slavonskog Broda?

9.6.2020. | 12:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

31.5.2020. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

30.5.2020. | 18:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

29.5.2020. | 19:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (7.)

28.5.2020. | 19:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

27.5.2020. | 19:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (5.)

26.5.2020. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (3.)

24.5.2020. | 19:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (2.)

23.5.2020. | 18:10
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (1.)

22.5.2020. | 18:59
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mnogi gledaju, ali samo rijetki vide. On itekako dobro vidi.

Izložba koju ne smijete propustiti

Mnogi gledaju, ali samo rijetki vide. On itekako dobro vidi.

16.5.2020. | 11:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Radionice iz brodskog Centra mladih preselili na Facebook

Cool KUL centar ne staje

Radionice iz brodskog Centra mladih preselili na Facebook

13.5.2020. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Svijet bajki u virtualnom izdanju?

Bude li volje i truda

Svijet bajki u virtualnom izdanju?

14.4.2020. | 16:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : U nedjelju će zatvoriti ove gradske ulice

Zbog tradicionalne povorke

U nedjelju će zatvoriti ove gradske ulice

20.2.2020. | 13:20
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Da se o tome nije šutjelo, danas ne bi bilo toliko podjela'

Poznati povjesničar u Slavonskom Brodu:

'Da se o tome nije šutjelo, danas ne bi bilo toliko podjela'

30.1.2020. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dok napuni stoljeće, valjda će dobiti i stalni postav

Umorni čuvar kolektivne memorije

Dok napuni stoljeće, valjda će dobiti i stalni postav

26.1.2020. | 16:18
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prilika djeci za nastup pod kazališnim reflektorima

Kazališno-plesna radionica

Prilika djeci za nastup pod kazališnim reflektorima

4.1.2020. | 18:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : Povijest brodskog društva prikazana je najbolje u markama

Izložba povodom stote obljetnice

Povijest brodskog društva prikazana je najbolje u markama

28.11.2019. | 21:00