Kultura : Ostalo

27.5.2020. u 19:00
Prikaza: 1222
|
Autor: Stanko Andrić

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)

Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (6.)Pranje rublja na Savi(Foto: Vasilij Petrovič Antipov (MBP))

Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijskom upotrebom riječi 'brod', dok u drugom dijelu izlaže kontroverziju oko najstarijeg pisanog spomena grada, a u trećem pokazuje da se ni riječ brod niti mjesto Brod ne spominju u povelji iz 1244. godine.

I u godinama što su slijedile pokazuje se da je u Brodu, usprkos Cvekanovoj knjizi, prevladalo mišljenje da se taj grad prvi put spominje u kraljevoj povelji iz 1244, a Vladimir Rem potvrđuje se kao najustrajniji branitelj takva mišljenja. Kada su u veljači 1989. gradske i općinske tjedne novine, Brodski list, objavile da obustavljaju izlaženje rubrike "Znamenite ličnosti brodskog Posavlja kroz povijest”, kao razlog za to navedene su "poteškoće kod redovnog pripremanja priloga, a drugi je što ćemo u okviru 750. godišnjice Slavonskog Broda pokušati pripremiti knjigu u kojoj će se naći sva ova imena na stručniji i dostupniji način obrađena”. [64] Na tu je obavijest reagirao autor spomenute rubrike Nedjeljko Marko Pandžić (1950.-1994.), tada viši kustos u Muzeju brodskog Posavlja. On je ustvrdio da nema teškoća u pripremanju priloga, nego da su problem preskromni iznosi honorara koji novine za to plaćaju autoru i čiji je mjesečni iznos takav da se "njime mogu platiti tri-četiri šišanja u frizeraju”. Što se, pak, tiče drugog razloga za obustavu rubrike, Pandžić se očitovao ovako: "U istoj 'Obavijesti' pišeš da je drugi razlog obustave 'što ćemo u okviru 750-te godišnjice Slavonskog Broda pokušati pripremiti knjigu u kojoj će se naći sva imena na stručniji i dostupniji način obrađena'. Zar želiš reći, poštovani uredniče, da je ovo do sada bilo nestručno pisano? Nije druže uredniče! Pisano je izuzetno korektno, točno i pregledno ali je prezentirano bez stručnog i znanstvenog aparata. A što se tiče 750-godišnjice Broda bojim se da je to 'blejanje u mrak', bojim se da se svi oni koju ovu godišnjicu već unovčuju ili se ju spremaju unovčiti, muzu ili kane musti dobru slijepu kravu (čitaj: grad), bojim se da možda pater Paškal Cvekan u knjizi Franjevci u Brodu nije u pravu, bojim se povijesne šutnje od konca 13. do polovice 15. stoljeća, bojim se ponovo stati u obranu 'Villae Broid' i identificirati je kao Brod, bojim se da je Brod star samo 540 i koju godinicu. Zbog toga savjetujem i Tebi, ne operiraj s tom činjenicom, jer nisam siguran ni ja, a taj dio naše lokalne povijesti znam bolje od dvadeset posto onih koji su zadnjih dvadeset godina pisali o njoj.” [65]

Pandžić je, dakle, sve do tog reagiranja također zastupao vjerodostojnost spomena Broda u povelji iz 1244. On je u tom smislu još 1982. prikazao Removu knjigu Stari Brod, ne dovodeći u pitanje mišljenje da se Brod u povijesti javlja u 13. stoljeću, "kad se Brod prvi put spominje i kao naselje (villa Broid) i kao utvrda (fossata qui dicitur Broid)”. [66]

Nekoliko mjeseci poslije Pandžićeva otvorenog pisma javio se u Brodskom listu Vladimir Rem dvama člancima, naslovljenima "Brode, koliko si star?” i "Izbrisana (dva) stoljeća”. Rem je tu opet odlučno stao na branik teze o prvom spomenu 1244. U prvom je članku na početku ponovio da Brod spominje povelja Bele IV koja je stoga "prva povijesna isprava o Brodu”, zatim da Mesiću i drugim starijim povjesničarima to nije bilo poznato, da je Paškal Cvekan odbacio takvo tumačenje Beline povelje i naposljetku se, pomalo dramatičnim tonom, osvrnuo na najnoviji prilog tom prijeporu: "Da zabuna bude veća, iz pera Nedjeljka M. Pandžića, poznatog domaćeg povjesničara i muzealca, nedavno nam je servirano mišljenje koje upućuje na revidiranje gledišta o počecima Broda, odnosno na korekciju stava da se ime Brod prvi puta spominje u 13. stoljeću. Znači li to da na pragu 750. obljetnice Slavonskog Broda treba izbrisati sve što je dosad napisano o njegovu osnutku? Znači li to da ispočetka i na novim osnovama treba utvrđivati najstariju povijest grada?” [67]

U drugom članku Rem najprije nabraja rane prve pisane spomene Osijeka i nekoliko drugih važnijih slavonskih mjesta (s kraja 12. i iz ranog 13. stoljeća). U tom bi se društvu trebao nalaziti i Brod, ali – "ono što je do jučer smatrano utvrđenom povijesnom činjenicom, danas je pod sumnjom”. Nešto niže slijedi opet dramatična konstatacija: "Nije potrebno posebno dokazivati da se negiranjem povelje kralja Bele IV. ruše svi dosadašnji nalazi o položaju i važnosti srednjovjekovnog brodskog naselja”. Na Cvekanovu primjedbu da bi Mesić kao Brođanin "s radošću istaknuo” spomen u izvoru iz 1244. kada bi ondje zaista bilo riječi o Brodu, "jer je Belino pismo iz 1244. poznavao”, Rem sada odgovara protuargumentom: Mesić taj spomen nije mogao istaknuti "jer za Belinu povelju – nije znao”. To bi imalo biti tako jer je "transkript Beline povelje-darovnice istražen i objelodanjen gotovo četiri desetljeća nakon objave Mesićeva djela”, u četvrtom svesku Smičiklasova diplomatičkog zbornika. (I tu je, međutim, Cvekan u pravu, a Rem u krivu, jer je cjeloviti tekst Beline povelje objavio Augustin Theiner u Rimu još 1863. – o tome će još biti govora u nastavku ovog rada – a Mesić je u vrijeme pisanja rasprave o Berislavićima dobro poznavao dotično Theinerovo djelo. [68] Mesić, dakle, nije morao doživjeti Smičiklasovo izdanje da bi doznao za povelju Bele IV Bosanskoj biskupiji.) Rem zaključuje članak mišlju da je svođenje srednjovjekovne povijesti Broda na ono što je o njoj pronašao Mesić – dakle na sam kraj srednjovjekovlja, počevši od polovice 15. stoljeća – jednostavno neprihvatljivo. Praznina prethodnih nekoliko stoljeća, u kojima već teče pisana povijest mnogih naselja u međurječju Drave i Save, mora se nečim ispuniti, a tu potrebu, prema Removu sudu, sasvim prikladno zadovoljava kraljevska povelja iz 1244. Masnim slovima otisnuti Remov konačni sud glasi: "Prihvatimo li 1470. ili 1483. godinu kao prvi zapis Broda, znači da su izbrisana čitava dva stoljeća povijesti grada. Smatram da je suvišno okolišati oko definitivne njegove datacije u razdoblju Bele IV, odnosno u vrijeme izdanja povelje o kojoj je riječ.” [69]

Po svemu sudeći, time je bio, barem što se tiče brodske sredine, izrečen konačni pravorijek o prvom pisanom spomenu Broda i posredno o utemeljenosti dolazeće krupne obljetnice grada. Rasprava o autentičnosti spomena 1244. do daljnega je obustavljena, a sumnje u nju gurnute u stranu, kao nepotrebno "okolišanje”. Tako je teza o prvom spomenu Broda 1244. u lokalnim razmjerima zaživjela punim životom tijekom 1990-ih godina. Ratni uvjeti života u Brodu, osobito izraženi 1991. i 1992. godine, zacijelo nisu išli naruku smirenom kritičkom promišljanju toga pitanja. Naprotiv, takve su prilike po svemu sudeći olakšale da se prihvati i proslavi krupna obljetnica navodnoga prvog spomena grada što je padala u 1994. godinu.Već je 1989. bila objavljena u izdanju brodskog muzeja brošura pod naslovom Slavonski Brod – mala povijesna fotomonografija: u susret 750. godišnjici grada 1244-1994, gdje se u sažetom pregledu povijesti grada konstatira: "Brod se u izvorima prvi put spominje 1244. godine kao VILLA BROID – utvrđeno naselje u posjedu plemića Berislavića Grabarskih...”. [70] Potom je1991. objavljena i obimnija zbirka reprodukcija starih gradskih fotografija i razglednica, također s podnaslovom U susret 750. godišnjici grada: 1244-1994. [71] S primicanjem godišnjice formiran je i poseban Odbor za obilježavanje 750. obljetnice grada, u kojem su okupljene tada istaknute osobe gradske kulture i politike. Odbor je zajedno s Muzejem Brodskog Posavlja i u suradnji s HAZU u listopadu 1994. organizirao "Znanstveni skup o Slavonskom Brodu u povodu 750. obljetnice njegova prvoga pisanog spomena”. Skup je trajao tri dana i, prema programu, obuhvatio 50 izlaganja. Samo se jedno od njih odnosilo na srednjovjekovnu povijest Broda: izlaganje zagrebačkog medijevista Ive Goldsteina pod naslovom "Brod i okolica u srednjem vijeku”. [72]

( ... )

[64] „Obavještenje", Brodski list br. 6 (2089) (10. veljače 1989), 7.
[65] Nedeljko (!) Marko Pandžić, „Otvoreno pismo uredniku 'Brodskog lista' prof. Frani Piploviću i poštenoj javnosti Broda: Povodom obustave rubrike 'Znamenite ličnosti Brodskog Posavlja kroz povijest'", Brodski listbr. 8 (2091) (24. veljače 1989), 7. Može se pretpostaviti da je u pasusu „znam bolje od dvadeset posto onih...” u izvornom Pandžićevu pismu zapravo stajalo "devedeset posto” i da je to redakcijskom pogreškom promijenjeno tijekom pripreme novina za tisak.
[66] Nedeljko (!) Marko Pandžić, „Nekoliko napomena uz knjigu Vladimira Rema 'Stari Brod', Slavonski Brod 1982, 112", Zbornik – Historijski institut Slavonije i Baranje 19 (1982), 202.
[67] Vladimir Rem, „Brode, koliko si star?", Brodski list br. 23 (2107) (9. lipnja 1989), 9.
[68] Theinerovu knjigu u kojoj je i povelja iz 1244. Mesić primjerice citira u radu "Pleme Berislavića”, 63, bilj. 2.
[69] Vladimir Rem, „Izbrisana (dva) stoljeća", Brodski list br. 29 (2113) (21. srpnja 1989), 7. Navedena dva članka iz Brodskog lista Rem je poslije objedinio i ponovno objavio kao poglavlje u knjizi: Vladimir Rem, Ja mislim drukčije, ur. Miroslav S. Mađer (Vinkovci: Riječ d. o. o., 2000), 76-79.
[70] Ivanka Bunčić, Josip Lozuk i Zvonimir Toldi, Slavonski Brod – mala povijesna fotomonografija: u susret 750. godišnjici grada 1244-1994 (Slavonski Brod: Muzej Brodskog Posavlja, 1989), 10.
[71] Zvonimir Toldi, Brod na Savi – Dva zlatna doba. U susret 750. godišnjici grada: 1244-1994 (Slavonski Brod: Muzej Brodskog Posavlja, 1991).
[72] Programska brošura Znanstveni skup o Slavonskom Brodu u povodu 750. obljetnice njegova prvoga pisanog spomena: Program (13-15. listopada 1994, Slavonski Brod).

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako je nastala iluzija o prvom pisanom spomenu Broda?

Znanstvenik Stanko Andrić otkrio:

Kako je nastala iluzija o prvom pisanom spomenu Broda?

15.6.2021. | 21:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Možda zbog ovih ploča opet neko dijete počne sanjati'

Prve sportašice u 'muškom društvu'

'Možda zbog ovih ploča opet neko dijete počne sanjati'

10.5.2021. | 14:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Poželite li i vi dobiti rukom pisanu čestitku?

Umjesto sms, gif i inih poruka

Poželite li i vi dobiti rukom pisanu čestitku?

31.3.2021. | 19:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Policija u Gradskoj knjižnici

U Slavonskom Brodu

Policija u Gradskoj knjižnici

6.3.2021. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ni maškare nisu što su nekad bile

U Slavonskom Brodu i Požegi

Ni maškare nisu što su nekad bile

13.2.2021. | 23:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Novi projekt vrijedan gotovo 1,5 milijun kuna

Nakon 'Galerokaza'

Novi projekt vrijedan gotovo 1,5 milijun kuna

13.2.2021. | 13:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ti uvijek krivi Bosanci sada se mogu osloniti na ovu knjigu

Riznica s tisućama riječi

Ti uvijek krivi Bosanci sada se mogu osloniti na ovu knjigu

1.2.2021. | 21:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Od zaborava spasili životna djela i rad brodskog kipara

'Vidljivi i u koroni'

Od zaborava spasili životna djela i rad brodskog kipara

30.1.2021. | 13:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zanimljiva izložba rekonstrukcije lica baruna Trenka

Muzej Brodskog Posavlja

Zanimljiva izložba rekonstrukcije lica baruna Trenka

25.1.2021. | 18:55
SBplus.hr, Slavonski Brod : Koliko smo čitali u protekloj 'koronagodini'?

E-knjige vs. 'knjiga u ruci'

Koliko smo čitali u protekloj 'koronagodini'?

25.1.2021. | 10:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kako do velikog broja knjiga za svega 30 kuna

Akcija traje još kratko

Evo kako do velikog broja knjiga za svega 30 kuna

13.11.2020. | 9:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Izabrani najbolji radovi mladih autora

Podružnica za povijest SBS

Izabrani najbolji radovi mladih autora

27.10.2020. | 10:25
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Hvala za slobodu da predstavu napravimo kako smo zamislili'

Projekt koji je povezao Brođane

'Hvala za slobodu da predstavu napravimo kako smo zamislili'

21.10.2020. | 18:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tragajući za ovcama koje piju more, pronašao je ljude

Novinar, javni radnik i pisac S. Ferić

Tragajući za ovcama koje piju more, pronašao je ljude

29.9.2020. | 21:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Ludilo' radionice u pomalo 'luda vremena'

Vrijedna donacija

'Ludilo' radionice u pomalo 'luda vremena'

25.7.2020. | 9:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Konačno na korak do stalnog postava Muzeja

Za dogradnju 9,7 milijuna kuna

Konačno na korak do stalnog postava Muzeja

1.7.2020. | 16:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prepoznajete li ovaj dio Slavonskog Broda?

Nekad 'gol', danas prepun drveća

Prepoznajete li ovaj dio Slavonskog Broda?

9.6.2020. | 12:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (10.)

31.5.2020. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

30.5.2020. | 18:45
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (8.)

29.5.2020. | 19:15