Kultura : Ostalo

30.5.2020. u 18:45
Prikaza: 5912
|
Autor: Stanko Andrić

Rješavanje kontroverzije u nastavcima

Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)

Slavonski Brod : Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slav. Broda (9.)Hrast na obali(Foto: Vasilij Petrovič Antipov (MBP))

Do kraja svibnja, svakog dana, u nastavcima, objavljujemo rad Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), naslova „Oko pitanja najstarijeg pisanog spomena Slavonskog Broda“. U prvom dijelu rada autor se bavi toponimijskom upotrebom riječi 'brod', dok u drugom dijelu izlaže kontroverziju oko najstarijeg pisanog spomena grada, a u trećem pokazuje da se ni riječ brod niti mjesto Brod ne spominju u povelji iz 1244. godine.

Vjekoslav Klaić se na opseg biskupskog imanja u Vukovskoj županiji osvrnuo sažetije, ustvrdivši da mu je na južnoj strani rijeka Sava „bila medjom od Štitara do blizu Broda" i da je biskupski posjed „medjašio na zapadu s imanjima (Tomica i Ješevik) potomaka Borića bana u Požeškoj županiji". [100]

U hrvatskoj historiografiji najpodrobnije se topografijom zapadnih međa vlastelinstva bosanskih biskupa pozabavio Juraj Ćuk (1891-1972), svećenik Zagrebačke nadbiskupije, potom sudac i uz to povjesničar. On je u povećem radu o plemstvu Požeške županije u starijem dijelu srednjega vijeka, u odjeljku u kojem je nastojao utvrditi granice županije, povelju Bele IV u Smičiklasovu izdanju istumačio ovako: „Među Dil gorom i Savom međa požeške i vukovske županije označena je posjedom đakovačke biskupije. Po ispravi kralja Bele od 20. srpnja 1244. išla je zapadna međa đakovačkog posjeda bosanske biskupije od Save, 'gdje nastaje rijeka Bič', šumom kroz mjesta Slivnik, Gnjilovatec i Jelenovu Gredu do neke mlake 'Boaraida' i sela 'Braida' na sjever. Kod sela 'Braida' doticao se posjed zemlje 'Tunnicha' Toliša, njegove braće i rođaka od generacije bana Borića, otkuda je međa krenula na vrh brda, ostavila zemlju Toliša i njegovih srodnika, te išla pravcem prema istoku uz posjed Nevnu župana Martina i Jakoba...”. Opis južne međe vlastelinstva Nevne Ćuk je tu doveo u vezu s jednom listinom iz 1339. u kojoj se također utvrđuju međe Nevne i drugih imanja požunskog župana Nikole Treutela prema vlastelinstvu Bosanske biskupije. Na krajnjoj zapadnoj točki te međe, gdje ona dolazi do posjeda Kindrovo (Kendrewpaka), listina spominje "jezero zvano Barazta” (unum lacum Barazta vocatum). To je Ćuk povezao s podatkom iz povelje Bele IV pa je zaključio "da je 'Boaraida' zapravo 'Barazta' ili, bolje, Brazda”. Tako je Ćuk – po svemu sudeći prvi – ponudio uvjerljivo rješenje za ono što je Csánki opisao kao "neodgonetljivu Brajdu”. O ostalim pojedinostima u povelji iz 1244. Ćuk je sudio ovako: "Tunica je kasnije velik posjed istočno i sjeveroistočno od Broda, koji je posjed tijekom vremena svoje ime promijenio u Tomica. Brazda je selo tomičkog posjeda. Mjesto, 'gdje nastaje rijeka Bič', valja tražiti kod današnjega Klakara na Savi, jer se tamo prvi put javlja ime Bič. Pravac od Klakara prema Vrhovini bio je ovdje međom među požeškom i vukovskom županijom.” [101]

U nastavku rada Ćuk se još jednom vraća na takvo tumačenje toponimâ Boaraida i Braida iz povelje Bele IV: "Iz opisa međâ đakovačke Brezne znamo, da su zapadno od neke mlake i vesi 'Boaraida' i 'Braida' bile zemlje Toliša, njegove braće i rođaka, koje su nosile ime 'Tunicha', od kojih je međa posjeda đakovačke biskupije i roda Toliševa išla 'do vrha brijega', do koga je sa sjeverne strane dopirala Nevna. (...) 'Boaraida' ili 'Braida' jest kasnija 'Barazta' ili ispravno Brazda. (...) Tomici su kasnije pripadali posjedi Brazda i Podbražđe”. [102]

Vrstan znalac srednjovjekovne topografije donjega međurječja Drave i Save bio je filolog i povjesničarStjepan Pavičić (1887-1973), koji je za nedovršenu ratnu Hrvatsku enciklopediju napisao razmjerno opširan članak o Brezni, zapadnijoj sastavnici vlastelinstva bosanskih biskupa. Zapadni pojas sela u Brezni činili su prema Pavičiću, idući od Save na sjever, Bebrina i Greda (Klakar), Zadubravlje, Trnje (Trnjani), nestali Mihaljevci, Šušnjevci, Korduševci, Vrhovina i Klokočevik. Samo selo Brezna stajalo je prema njegovu mišljenju kod izvora istoimenog potoka, blizu Korduševaca i Vrhovine. Na pojedinosti kraljevske povelje iz 1244. Pavičić se tu ne osvrće. [103] Poslije je za Enciklopediju JugoslavijePavičić jako sažeo taj članak, napisavši o zemljopisnom opsegu Brezne da je ona "obuhvaćala područje između Save, Brazde i crte od Garčina na Trnavu, Svetoblažje i Selce i otuda na Andrijevce i Oprisavce”. [104] Tu je, dakle, zapadnu među Brezne i biskupskog vlastelinstva sveo na samo jednu odrednicu – Brazdu.

Od novijih autora na ovu se problematiku osvrnuo povjesničar Ive Mažuran (1928-2016) u svojem pregledu povijesti Bosanske biskupije u Đakovu u srednjem vijeku. U vezi sa zapadnom granicom imanja koje je biskupiji potvrdio Bela IV Mažuran piše: "Granica tog posjeda vodila je sa zapadne strane od Save pokraj Gornje Bebrine, Ruščice, Vrbe Gornje, Bukovlja i Ješevika, nastavljajući zatim preko Dilja do Ratkova Dola i Slobodne Vlasti gdje se doticala s posjedom Nevna odnosno Levanjska Varoš.” [105] Treba napomenuti da se, osim Nevne, nijedno od mjesta navedenih u toj Mažuranovoj topografskoj rekonstrukciji ne spominje u povelji iz 1244.

Nakon Csánkija najbolji poznavatelj ukupnoga pisanog gradiva za srednjovjekovnu topografiju Vukovske županije bio je mađarski medijevist Pál Engel (1938-2001). On je dopunio i znatno proširio Csánkijev povijesnotopografski leksikonski priručnik za Vukovsku županiju sve do kraja srednjeg vijeka, uz dodatni uvid i u podatke osmanskih poreznih popisa, a za Požešku je dospio izraditi istovrstan pregled samo za razdoblje Arpadovića i rano 14. stoljeće; oba su ta vrijedna rada zasad dostupna samo u rukopisu. [106] Osim toga, Engel je izradio i vrlo podrobnu interaktivnu digitalnu kartu vlastelinstava i naseljenih mjesta srednjovjekovne Ugarske, uključujući Kraljevinu Slavoniju i Erdelj. [107] Prema toj je karti čitava zapadna međa vlastelinstva bosanskih biskupa ujedno i vukovsko-požeška županijska granica. Najzapadnija mjesta u sklopu vlastelinstva su Gornja Bebrina, Zadubravlje, Trnjani, Šušnjevci, Korduševci, nestali Cerovac i Crni Potok. S druge strane međe i županijske granice, rubna su naselja Rušćica, Donja Vrba, Vranovci, Ježevik, Kindrovo i Oriovčić. Naselja na požeškoj strani granice spadala su potkraj srednjeg vijeka dijelom u Tomičko vlastelinstvo (južniji dio), a dijelom u Donjoslatiničko (sjeverniji dio). U leksikon Vukovske županije Engel je uvrstio i mjesto pod imenom Barázda. Kao njegov prvi spomen naveo je izraze fossata qui dicitur Boaraida i villa Braida zapisane u povelji Bele IV; za ta je imena pretpostavio da su iskrivljeni prijepisi izvornih oblika *Boarazda i *Brazda. Mlađi spomen toga sela našao je u jednoj listini iz 1461. koja spominje "posjed Barázdu” (possessio Barazda) u jednom imovinskom poslu između posjednika iz Klokočevika i Kispake (Imrijevci). U tom se izvoru navodi da Barázda spada u Požešku županiju, što potvrđuje njezin položaj na samoj županijskoj granici. [108]

Kao što se vidi, nitko od povjesničara srednjeg vijeka koji su se bavili topografskim podacima povelje Bele IV ne misli da se u njoj spominje Brod. U tom se pogledu istraživačima na koje smo se upravo osvrnuli može pridodati i Paškala Cvekana. Oni koji su pokušali utvrditi što stoji iza imena koja su u povelji zapisana kao Boaraida i Braida – a to su Ćuk, Pavičić, Cvekan i Engel – zaključili su da je to mađarska riječ barázda ili hrvatskabrazda, odnosno neko mjesto koje drugi, mlađi izvori spominju pod imenom nastalim toponimizacijom te riječi. To je mišljenje doista posve prihvatljivo i uvjerljivo, a u prilog mu govore i topografski i filološki argumenti.

To su ujedno argumenti koji govore protiv teze da se u povelji Bele IV spominje Brod. Pogledajmo najprije topografske. Na jednoj razini, problem navodnoga prvog spomena Broda 1244. godine upravo i jest problem topografije jugozapadnog dijela granice vlastelinstva bosanskih biskupa. Kao prvi presudan moment tu vrijedi činjenica da su darovana vlastelinstva Đakovo i Brezna spadala u Vukovsku županiju (possessiones in comitatu de Vulko). Na svome zapadnom kraju ona su dosezala do granice te županije s Požeškom. Iako se to u povelji ne kaže izričito, iz ukupnih je vrela kojima raspolažemo jasno da je vlastelinska međa tu ujedno bila i županijska granica. Na zapadnoj strani te granice steralo se vlastelinstvo Tomica, koje je nedvojbeno spadalo u Požešku županiju. U njegovu sklopu spominju se, uz ostala sela, Vranovci, Vrba ili Verbafalva i Hrušćica (odnosno tri sela Hrušćice, Gornja, Srednja i Donja). [109] Sve je to bilo u Požeškoj županiji i izvan biskupskog vlastelinstva. Brod je stajao dalje od županijske granice i već po tome je malo vjerojatno da bi bio spomenut u opisu međa biskupskog vlastelinstva. To je prvi, krupan topografski argument protiv teze o spomenu Broda 1244. On je bio jasan Cvekanu, a Marković se na nj uopće nije osvrnuo.

Drugi argument moglo bi se nazvati mikrotopografskim. On pokazuje da se imena Boaraida i Braida ne mogu odnositi na Brod jer se iz same povelje razabire da spadaju u drugo zemljopisno područje, a i usporedba s mlađim sadržajno povezanim izvorima to potvrđuje. Već je napomenuto da je opis međa u povelji Bele IV zapravo dosta zgusnut i sažet, a takav je pogotovo u početnom, zapadnom odsječku. Tu se vrlo brzo i s razmjerno malo podataka došlo od Save do nekog "vrha brda” na Dilj gori, gdje biskupski susjed već postaje vlastelinstvo Nevna (Levanjska Varoš). Na tom potezu spominju se tri "mjesta”, Zuibnic, Gniloatechi Elenoa greda, koja spominje još jedino listina iz 1422, kao Zwybnyk, Grubetech i Elenoa greda ili Elena greda, i o kojima ne znamo gotovo ništa pobliže, osim da po svemu sudeći nisu bila naseljena mjesta. Osim toga spominju se „šume" i pobliže neodređeni zemljani međaši i međašna stabla. Iz svega je, međutim, jasno da taj kratki ulomak u povelji odgovara znatnom razmaku na terenu i da se s ta tri „mjesta" i sa šumama i s raznim međašima opis vlastelinske međe već podosta odmaknuo od Save prema sjeveru i Dilj gori. Nakon toga se u povelji spominje „prokop koji se kaže Boaraida". Time je u osnovi opisano razgraničenje biskupskog vlastelinstva prema Tomičkom vlastelinstvu potomaka bana Borića. Ostaje još jedan manji odsječak te međe koji je naveden na kraju. Negdje uz spomenuti prokop nalazilo se i „selo Braida", od kojeg se međa penje na brdo gdje susjed postaje vlastelinstvo Nevna. Čitamo li sve to skupa pažljivo, očito je da se „prokop koji se kaže Boaraida" i „selo Braida" nisu nalazili pokraj Save, nego već negdje na padinama Dilj gore, vjerojatno prema diljskim vrhovima Dračnjaku ili Čardaku. Tako i iz pomna razmatranja teksta same povelje Bele IV proizlazi da tu ne može biti riječ o Brodu na rijeci Savi. Takav zaključak samo potvrđuje usporedba s drugim izvorima. Osobito je u tom smislu rječita listina iz 1422. koja posve bjelodano i puno opširnije govori o tom dijelu međe između biskupskog imanja i imanja Borićevih potomaka te pritom mnogo puta rabi ime Barazda. [110] Vrlo je vjerojatno da u taj isti topografski sklop – što dakako ne znači da se radilo o jednom te istom mjestu – spada i "jezero zvano Barazta” iz 1339. koje se nalazilo negdje istočno od Kindrova i koje je Jurju Ćuku poslužilo da ispravno protumači imenske oblike Boaraida i Braida. Isto tako je očito da tom sklopu pripada i selo Barázdafalva ili Pobražđe koje se spominje više puta u 15. stoljeću kao sastavnica Tomičkog vlastelinstva, kao i, vrlo vjerojatno, "posjed Barázda” što se spominje 1461. [111]

Topografija nije jedina slabost teze da su Boaraida i Braida zapravo Brod. Ni na filološkoj strani ona ne stoji ništa bolje. Tu se zapravo nadaje čitava lepeza razloga zašto ime Brod na tom mjestu u povelji Bele IV, a ni igdje drugdje u njoj, ne dolazi u obzir.

Počnimo od općenitije razine. Kada bi slavenska riječ brod i ime Brod zaista bili zapisani u povelji iz 1244, to bi bili jako rani takvi zapisi u sklopu latinskih tekstova. Već je prije spomenuto da se na području Ugarske riječ brod u pisanim vrelima pojavljuje najprije kao mjesno ime i to tek u drugoj polovici 13. stoljeća. Najraniji primjer moglo bi biti nekadašnje selo Brod kod Munkačeva koje je 1260. zabilježeno u glasovno hungariziranu obliku Borod. [112] U Kraljevini Slavoniji i donjem dravsko-savskom međurječju do Dunava nije se zasad našlo zapisa imena Brod prije 14. stoljeća, a i u tom stoljeću ono se javlja rijetko i samo u okolici Zagreba. Ni na području srednjovjekovne Hrvatske Kraljevine čini se da nema starijih zapisa toga imena u latinskim spomenicima. Među najranije ide povelja splitskog nadbiskupa iz 1329. u kojoj se u okolici Omiša spominje selo Brod. [113] Kada se uzme u obzir takav širi kontekst, tumačenje dvojbenih nelatinskih riječi u kraljevskoj povelji iz 1244. kao iskvarenih zapisa riječi brod jako gubi na vjerojatnosti.

( ... ) 

[100] Vjekoslav Klaić, "Crtice o Vukovskoj županiji i Djakovu u srednjem vijeku”, Vjesnik Zemaljskog arkiva 2 (1900), 103.
[101] Juraj Ćuk, "Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice četrnaestoga vijeka” (drugi dio), Rad JAZU 231 (1925), 40-41. Podatak iz listine iz 1339. v. u Smičiklas et al., Codex diplomaticus, sv. 10: 479.
[102] Ćuk, "Požeško plemstvo”, 69.
[103] Hrvatska enciklopedija(1941-9145), sv. 3: 293-294, s. v. Brezna (Stjepan Pavičić).
[104] Enciklopedija Jugoslavije, sv. 2: 202, s. v. Brezna (Stjepan Pavičić).
[105] Ive Mažuran, "Đakovo i bosansko-đakovačka biskupija od 1239. do 1536. godine”, Diacovensia – teološki prilozi 3/1 (1995), 107.
[106] Predviđeni su kao županijska poglavlja za daljnje sveske velikog priručnika Az Árpád-kori Magyarország történeti földrajza, od kojega je njegov autor György Györffy objavio četiri sveska, zaključno sa županijom Pilis.
[107] Pál Engel, Magyarország a középkor végén. Digitális térkép és adatbázis a középkori Magyar Királyság településeiről / Hungary in the Late Middle Ages. Digital vector map and attaching database about the settlements and landowners of medieval Hungary(CD-ROM) (Budapest: Térinfo BT – MTA Történettudományi Intézet, 2001).
[108] Engel, "Valkóvármegye”, s. v. Barázda.
[109] Csánki, Magyarország, sv. 2: 411-412, s. v. Hrus(t)icza, 430, s. v. Verba(-falva), 431, s. v. Vrano(v)cz.
[110] Mesić, "Gradja”, 110-115, br. II. Marković je, potaknut Cvekanovim prilogom, konzultirao listinu iz 1422. u Mesićevu izdanju, ali kao da nije uspio vidjeti očevidan paralelizam između toga izvora i odgovarajućeg dijela povelje Bele IV. Tamo gdje Belina povelja govori o „prokopu koji se kaže Boaraida" i „selu Braida" listina iz 1422. govori naširoko o nečemu što se zove Barazda. Stoga je posve izlišna Markovićeva primjedba: „Zanimljivo je da ni isprava od 1422. godine, koju je objavio M. Mesić, ne spominje Brod" (Marković, Brod, 82). Nema nikakva posebnog razloga da ta isprava spominje Brod. Ono što bi Marković htio da u povelji iz 1244. bude Brod zapravo je Barázda ili Brazda, a o njoj govori i listina iz 1422.
[111] Csánki, Magyarország, sv. 2: 399-400, s. v. Barázda(falva).
[112] Među posjedima benediktinske opatije u Kolozsmonostoru (sada Cluj-Mănăștur) u Erdelju spominje se 1296. i posjed ili selo Brod. To bi mogao biti najraniji zapis toponima Brod na području Ugarskog Kraljevstva, ali posrijedi je krivotvorina. V. Szentpétery i Borsa, Regesta regum, sv. II/4: 162, br. 4063.
[113] Smičiklas et al., Codex diplomaticus, sv. 9: 461.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Ovo ću raditi do kraja života!'

Smijehom protiv straha

'Ovo ću raditi do kraja života!'

4.6.2022. | 10:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : U pripremi zanimljiv projekt na Autobusnom kolodvoru

Hoće li ga po ovome pamtiti putnici?

U pripremi zanimljiv projekt na Autobusnom kolodvoru

21.4.2022. | 8:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : Photovoice je izložba koju vrijedi pogledati

Osnovna škola, IPC i Gradska knjižnica

Photovoice je izložba koju vrijedi pogledati

15.4.2022. | 14:30
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Za to ne trebate posebnu istraživačku spremu'

Izdanja plodonosne brodske Podružnice

'Za to ne trebate posebnu istraživačku spremu'

29.3.2022. | 15:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Bilo bi mi žao potpuno napustiti akrobatski rock 'n' roll'

Nekada natjecatelj - danas sudac

'Bilo bi mi žao potpuno napustiti akrobatski rock 'n' roll'

4.1.2022. | 20:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Znate li koje je danas neslavno ime nosio ovaj brodski trg?

Promjene imena prije osamdeset godina

Znate li koje je danas neslavno ime nosio ovaj brodski trg?

18.12.2021. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Nikad nije prerano, može biti samo prekasno'

U utrobi prepoznaju majčin glas

'Nikad nije prerano, može biti samo prekasno'

16.12.2021. | 16:46
SBplus.hr, Slavonski Brod : Rad djelatnika hitne medicinske službe kroz fotografiju

Izložba Marija Boića

Rad djelatnika hitne medicinske službe kroz fotografiju

4.12.2021. | 20:07
SBplus.hr, Slavonski Brod : Postoji li interes za očuvanje ovih dragulja gradskih ulica?

Slavonski Brod 'krije' ih mnogo

Postoji li interes za očuvanje ovih dragulja gradskih ulica?

27.10.2021. | 7:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako spojiti naizgled nespojivo - redovništvo i ratništvo?

Život i borba 'pod znakom križa'

Kako spojiti naizgled nespojivo - redovništvo i ratništvo?

21.9.2021. | 15:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Devastirano židovsko groblje ogledalo je naše kulture

Sretna vam nova godina

Devastirano židovsko groblje ogledalo je naše kulture

7.9.2021. | 22:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Je li zaslužio bolje mjesto?

Zaboravljen i zarastao u dubokoj travi

Je li zaslužio bolje mjesto?

9.8.2021. | 8:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Mladi danas ne znaju čija se kuća tu nalazila

Povijest starog Broda pada u zaborav

Mladi danas ne znaju čija se kuća tu nalazila

8.8.2021. | 18:20
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako je nastala iluzija o prvom pisanom spomenu Broda?

Znanstvenik Stanko Andrić otkrio:

Kako je nastala iluzija o prvom pisanom spomenu Broda?

15.6.2021. | 21:15
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Možda zbog ovih ploča opet neko dijete počne sanjati'

Prve sportašice u 'muškom društvu'

'Možda zbog ovih ploča opet neko dijete počne sanjati'

10.5.2021. | 14:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Poželite li i vi dobiti rukom pisanu čestitku?

Umjesto sms, gif i inih poruka

Poželite li i vi dobiti rukom pisanu čestitku?

31.3.2021. | 19:50
SBplus.hr, Slavonski Brod : Policija u Gradskoj knjižnici

U Slavonskom Brodu

Policija u Gradskoj knjižnici

6.3.2021. | 17:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ni maškare nisu što su nekad bile

U Slavonskom Brodu i Požegi

Ni maškare nisu što su nekad bile

13.2.2021. | 23:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Novi projekt vrijedan gotovo 1,5 milijun kuna

Nakon 'Galerokaza'

Novi projekt vrijedan gotovo 1,5 milijun kuna

13.2.2021. | 13:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ti uvijek krivi Bosanci sada se mogu osloniti na ovu knjigu

Riznica s tisućama riječi

Ti uvijek krivi Bosanci sada se mogu osloniti na ovu knjigu

1.2.2021. | 21:45