SLAVONSKI BROD - Nakon 15-ak godina truda, rada, zalaganja, zakona, žalbi, dopisa, angažiranja...Slavonski Brod dobio je Sveučilište i stekao status sveučilišnog grada. Nakon što je dobivena ta višegodišnja bitka, koja je nerijetko u sebi nosila primjese političkih aktivnosti pojedinaca na štetu zajednice i društva, kojemu političari služe ili bi barem to trebali činiti, sada na red dolaze druga pitanja. Ono koje ponajviše zanima mnoge jeste tko će, nakon privremenog rektora Roberta Lujića, ponijeti laskavu titulu prvog rektora brodskog Sveučilišta, čime će, nesumnjivo, ostati upisan u povijest ovoga grada. Izvori bliski SBplus portalu kažu kako se barata s četiri imena: Ivan Samardžić prof. dr. sc., redoviti prof. u trajnom zvanju i dekan Strojarskog fakulteta, izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar prodekanica za nastavu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i voditeljica dislociranog studija u Slavonskom Brodu, izv. prof. dr. sc. Ivo Matić, dr. med. specijalist anr, uži spec. iz int.liječenja i Dražan Kozak, dr. sc, redoviti profesor u trajnom zvanju i prorektor za nastavu i studente. Svatko od njih ima se pravo, temeljem svojih stručnosti, znanja i dosadašnjeg rada, nadati ovoj laskavoj tituli koja jeste čast, ali je i velika obveza. Ipak, ako je vjerovati kuloarskim pričama 'bitka' bi se mogla voditi između Dražana Kozaka i Ivana Samardžića.
Ne znam tko će biti rektor, ali treba imati i menadžerske sposobnosti
- Uistinu ne znam tko bi mogao biti prvi rektor brodskog Sveučilišta. Nisam sudjelovao niti u imenovanju privremenog rektora ranije niti sada imam s tim neke veze. Znam samo da to treba biti osoba koja je stručna, ali i koja ima određenih menadžerskih sposobnosti, budući da sada, kada smo se svi zajedno, nakon toliko godina truda, rada i zalaganja izborili za ovo, Sveučilište treba razvijati dalje - za SBplus je kazao brodsko-posavski župan Danijel Marušić, koji je ovom prilikom još jedan puta izrazio zadovoljstvo i ponos činjenicom da su Brođani konačno dobili Sveučilište.
- Nije ovo ničija osobna zasluga nego rezultat zajedničke borbe i drago mi je što sam kotačić u tom procesu. O Sveučilištu se priča još u vrijeme kada ja nisam bio župan, i drago mi je da je ta priča sada okončana, jer ono otvara brojne, ne samo odgojno obrazovne, nego i gospodarske mogućnosti za razvoj Grada i Županije. Daje nam jednu novu perspektivu i položaj ne samo u zemlji nego i u regiji. Cilj smo ostvarili sada je na redu nova borba koju prije svega treba voditi onaj tko bude izabran za rektora, onaj tko će voditi Sveučilište - poručio je župan Marušić.
Da je Sveučilište jedan novi iskorak slaže se i gradonačelnik Slavonskog Broda dr. Mirko Duspara. - Ova Gradska uprava 15 godina pokušava doći do Sveučilišta i da je sve rješavano po redu danas smo mogli u gradu imati bar deset tisuća studenata. No nadam se da će ih, u godinama koje su pred nama, i biti toliko - istaknuo je gradonačelnik Duspara, poručivši kako će studenti već od ove godine upisivati Sveučilište u Slavonskom Brodu.
Već ove godine studenti će upisivati fakultete Sveučilišta u Slavonskom Brodu
- Vlada na svojoj sjednici treba donijeti odluku o tome tko će biti rektor ili privremeni rektor koji onda ima obvezu registrirati Sveučilište Slavonski Brod u Trgovačkom sudu i provesti proceduru izdvajanja Strojarskog fakulteta iz osječkog Sveučilišta, ovoga dijela Učiteljskog fakulteta, Veleučilišta, Studentskog centra, dakle svih onih sastavnica koje će biti dio brodskog Sveučilišta. A to je procedura koja traje. Ono što je sigurno je kako će studenti već od ovih upisa imati na raspolaganju četiri pet studija koji su djelovali u sklopu Veleučilišta, dislociranog Učiteljskog fakulteta, Strojarstva. S tim da primjerice studenti koji će ove godine upisati Strojarstvo upisuju Sveučilište u Slavonskom Brodu, a oni koji su već krenuli na studij imaju mogućnost ostati studenti Osječkog Sveučilišta - istaknuo je Duspara, najavivši kako će se studijski programi širiti.
- Mi s ovim sada imamo zapravo jednu jako dobru bazu na kojoj se trebamo razvijati dalje, ali pri tome, kao što je rekao i osječki rektor Vlado Guberac, trebamo voditi računa da se ne preklapamo u studijskim programima s Osijekom. Trebamo ponuditi i nešto novo, drugačije, nešto što će privući studente u Slavonski Brod. I to ne samo studente iz Slavonskog Broda, Brodsko-posavske županije ili Slavonije, nego iz cijele zemlje pa i iz čitave regije - naglasio je gradonačelnik Duspara.
'Ništa Brod i Brođani ne duguju Osijeku'
Podsjetimo, jedan od preduvjeta za osnutak brodskog Sveučilišta bilo je izdvajanje Strojarskog fakulteta iz sastava osječkog Sveučilišta, što je dugo vremena bio kamen spoticanja. Svojevremeno je bilo govora da je tamošnje Sveučilište takvu odluku uvjetovalo namirenjem sredstava koje su godinama ulagali u razvoj visokog školstva u Slavonskom Brodu. - Ne bih ja rekao da je Osijek ulagao u Brod, jer poznato je da se u Državnom proračunu odredi stavka za sva Sveučilišta i onda se podijeli. Tako da ni Brod ni Brođani ništa ne duguju Osijeku. Tim više što smo sve ove godine, kao jedan od rijetkih gradova, ulagali maksimalno u mlade. Nismo fakultetima naplaćivali boravak u prostorima Grada, zemljište i zgradu u Gundulićevoj ulici poklonili smo Strojarskom fakultetu, istom onom koji je svojevremeno izašao iz zagrebačkog Sveučilišta da bi se moglo osnovati osječko. Ali ne treba to gledati tako. Mislim kako je ovo sve zapravo u interesu mladih ljudi, posebice onih koji nemaju mogućnosti studirati izvan granica Broda i Županije - zaključio je Duspara, dodavši kako se ni od ideje studentskog kampusa nije odustalo.
- Mi smo krenuli s idejnim projektom na ulazu u Slavonski Brod. Sastavni je to dio izmjena i dopuna GUP-a i PPUG i to će uskoro biti na sjednici Gradskog vijeća, a na nama je da privučemo sredstva kao što su to učinili i ostali sveučilišni gradovi i da stvorimo uvjete za buduće studente našeg Sveučilišta - zaključio je Duspara.
S njim se slaže i župan Danijel Marušić, koji je istaknuo kako se sav dosadašnji trud i rad na oživotvorenju Sveučilišta sada moraju nastaviti s ciljem njegova daljnjeg razvoja i nadogradnje koja će velikom broju mladih omogućiti studiranje, ali i ostanak u svom Gradu.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
livada29.05.2020. u 08:30
Osoba je nebitna, bitan je program. Apsolutna je nužnost povezivanja znanosti i gospodarstva, na praktičnoj, a ne samo teorijskoj osnovi. Tragično bi bilo ako bi se Sveučilište razvijalo kroz otvaranje društvenih programa/studija, ovo je jedinstvena prilika za napraviti politehničko sveučilište... Prikaži sve kakvo ne postoji u "regionu". STEM je sadašnjost, a ne budućnost. Strojarstvo, elektrotehnika, matematika, fizika, biokemija, to su najpropulizvnije znanosti danas, uz dužno poštovanje ostalima kojima i sam pripadam. Svako društvo treba i učitelje i ekonomiste i pravnike i jezičare i povjesničare, ali inženjeri su oni koji rade razliku. Sveučilište ne treba težiti tome da ima XY tisuća studenata bilo čega; treba se fokusirati na kvalitetu, stručnost i visoke standarde, a ne pretvoriti ga u ono u što se pretvorio Osijek koji je postao rezerva za sve koji ne upišu željeni studij u Zagrebu.
-
Tonda29.05.2020. u 07:56
Strojarski fakultet bi trebala biti glavana grana na našem novom sveučilištu. Stoga mislim da je dr. Kozak najbolji izbor. Ali naš fakultete će morati dići razinu ulaganja u labaratorije i istraživanja za 100%. Jer razlika u opremljenosti između FSB s... Prikaži sveSB s SFSB je strašna. Tehnologija se razvija a mi stagniramo. Nije dovoljno studenta naučiti mohrovu kružnicu i dvostruki integral, bitno je ali nije dovoljno. Našem novom sveučilištu trebaju labaratoriji za istraživanja. 5-osni obradni centar gdje će studenti moći izraditi ono što su programirali, a ne studente tjerati da uće G-kodove napamet (iako je i to bitno). Labaratorij za NDT koji bi trebao biti ovlašen. Gdje će studenti moći isprobati sve nerazorne metode. A mi studentima pokažemo Charpyjev bat starosti iz prvog svjetskog rata. Centar za zavarivanje sa suvremenim postupcima zavarivanja (lasersko zavarivanje, Electron-beam welding itd) , s puno praktične nastave. A ne studentima pokazati mali robotić i svako unese par osi i to je to. A o obradi metala deformiranjem da nepišem. itd. itd Tako da će u naše novo sveučilište trebati puno ulagati. A s ulaganjem će moći pomoći i našoj industriji. Tako da milsim da bi to Kozak mogao napraviti. Ali veliki je posao pred svima. Želim Vam svakako puno uspjeha.
-