7831
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Od proljeća na ovamo imali smo oko dvadesetak intervencija hvatanja zmija kojih ove godine ima u prilično velikom broju u odnosu na prošle godine - kazao nam je Darko Karamazan, koji je zajedno s Vladom Lađarevićem prije dvije godine osnovao Udrugu zmijolovac kako bi pomogli ljudima u uklanjanju gmazova koji zalutaju u njihova dvorišta, domove, automobile…
Rade punom parom, a zmije, dodaju obojica, pronalaze doslovce svugdje. Jedna od zadnjih intervencija bila je ona proteklog tjedna kada je dvojac s područja Brodsko-posavske županije, kao jedini takav u Hrvatskoj, na teren išao u mjesto Topolje, u Općini Draž, nedaleko Belog Manastira.
- Vlasnik je u nedjelju čuo zmiju kako gmiže u plastičnoj lamperiji dnevne sobe. U ponedjeljak je zvao je županijski centar 112 Osijek, a oni su poziv proslijedili Udruzi Zmijolovac. Vlasnik je potom otišao u Općinu Draž iz koje su nam dan kasnije poslali odobrenje za intervenciju na koju smo izašli u srijedu. - kazao nam je Vlado Lađarević.
A umjesto jedne pronašli su dvije zmije. - Zmija je, najvjerojatnije preko rine, po riječima susjeda koji ju je vidio, ušla na tavan te se smjestila između stropa i plastične stolarije. Ukućani su čuli njeno kretanje te su i supružnici i sin bili uplašeni. Da bismo došli do nje morali smo skinuti dio stropa, no kako ni to nije urodilo plodom, uz dozvolu vlasnika, skinuli smo većinu stropa da bismo otkrili dvije ogromne bjelice duljine oko 170 i oko 150 cm. - kazao nam je Karamazan, dodajući da su kod Karlovca intervenirali u vađenju ribarica koje su čovjeku dospjele u automobil s otpadom koji je pronašao uz Koranu i želio ga savjesno zbrinuti na adekvatan način. Pri tome je jednu ribaricu 'uskladištio' u kantu s otpadom, a u automobil su se zavukle druge dvije. - Za tu je intervenciju bilo potrebno zvati i ljude iz servisa koji su rastavljali novi automobil kako bismo došli do zmija. - ispričao je Karamazan.
U Slobodnici, nedaleko Slavonskog Broda intervenirali su u tjedan dana dva puta. - Prvi puta sam išao kod gospođe koja je uočila zmiju iza trosjeda. Kada sam došao nisam ju našao iza njega, ali sam odlučio rasporiti platno s donje strane trosjeda i tu sam ju pronašao te adekvatno izvadio i zbrinuo po propisima. Nakon tjedan dana ponovno sam išao u Slobodnicu, ovaj puta u šupi, u jednoj spužvi pronašao sam ogromnu, oko metar i pol, veliku zmiju. I nju sam izuzeo i odnio, po propisima, u prirodu - kazao nam je Lađarević.
U svim ovim slučajevima u pitanju su bile bjelice ili ribarice. - Imamo mi na Dilju i poskoka, a veliki je broj, za ovo područje karakterističnih, riđovki. Pa ove sezone zabilježili smo nekih pet šest ugriza riđovki, od toga jedan u Šumeću gdje je ta otrovnica ženu ugrizla za prst dok je čistila cvjetnjak od trave. Drugi ugriz je bio u Vinogorju. Sreća je što su svi ugrizi završili bezazleno za ljude - kazao je Karamazan, koji sve poziva na oprez.
Zmija će napasti samo kad se osjeti ugroženom. No, ponekada i našu nesmotrenu i nesvjesnu radnju mogu protumačiti kao napad pa reagirati. Što nam je činiti da to izbjegnemo? - Najbolje je, ako idete u šumu ili u travu nositi čizme, nekim štapom šuškati ili lupkati oko i ispred sebe jer iako zmija ne čuje reagira na vibracije, kod čišćenja u dvorištu najbolje je isto pročačkati štapom ili prostor posuti vodom jer ona bježi od vode. Valja znati razlikovati otrovne od neotrovnih zmija. Pa tako, ako ste u prilici vidjeti im oči, otrovnicu možete prepoznati po ravnoj zjenici dok neotrovne zmije imaju okrugle. Otrovnica je veličine do 70 cm, njezin rep je jako kratak i ide u špic, ima trokutastu glavu i šare. - kazao je Karamazan. No, bez obzira na ove značajke, ugrize li vas zmija, čak i ako mislite da je riječ o neotrovnici, svakako biste trebali potražiti upute i pomoć liječnika.
- Kod bjelice i ribarice prilikom ugriza može doći do jake infekcije i zato je važno potražiti pomoć liječnika, posebice ako uočite crvenilo i ako vam mjesto ugriza počne otjecati - naglasio je Lađarević.
Ako vam pak uđu u dvorište, kuću ili automobil možete zvati 112 i nadati se kako jedinica lokalne uprave i samouprave kojoj pripadate plaća troškove zbrinjavanja divljih životinja sukladno Zakonu o zaštiti životinja, a po pravilniku za posebno zaštićene životinjske vrste. U suprotnom ovisit ćete sami o sebi pri čemu nikako ne smijete zbiju ubiti jer je to kažnjivo. Isti Zakon kaže da su za to propisane kazne za građane i odgovorne osobe u pravnoj osobi od sedam do trideset, a za pravne osobe od 25 do 200 tisuća kuna.
- Kada netko od građana nazove 112 zbog zmije oni ga automatski spajaju s nama, nakon čega mi kontaktiramo jedinicu lokalne uprave i samouprave, jer su sve one dužne donijeti pravilnik o tome tko će ukloniti divlje životinje i tko će snositi troškove njihova uklanjanja iz sredine u kojoj mogu ugroziti čovjeka. Odbiju li te jedinice lokalne uprave i samouprave izdati nalog temeljem kojeg mi možemo izaći na teren, mi u takvim slučajevima ne možemo pomoći građanima. Dođe li tada kojim slučajem do ugriza ili ne daj Bože tragičnog ishoda ljudima ostaje tek mogućnost da tuže svoje općine ili gradove - pojasnio nam je Vlado Lađarević jedan od najvećih problema s kojima se u svom radu susreću dok im pozivi za uklanjanje zmija stižu iz Like, Zagorja, Dalmatinske zagore, Slavonije…
I dok se oni trude pomoći ljudima i naći kompromis između ljudskog straha i zaštite životinje, zakoni i pojedinci pokušavaju trošak svesti na građane. - Ako je zmija vlasništvo države onda se ona treba za njih brinuti preko svojih jedinica lokalne uprave i samouprave. Pa nisam ja kriv ako me ujeo susjedov pas - parafrazirao je cijelu situaciju Karamazan.