OVE godine, u svega dva tjedna, dvije najveće svjetske religije obilježavaju svoje najveće blagdane. Uskrs, Vaskrs i Bajram.
Ovime se samo pokazuje kako su religije bliske i kako imaju dosta toga zajedničkog, gotovo identičnog.
Složit ćemo se kako je dvadeseto stoljeće bilo blistavo doba velikog napretka i silnih ostvarenja na mnogim poljima, ali ujedno i jedno od najtamnijih i najmračnijih stoljeća ljudske povijesti.
Složit ćemo se kako je dvadeseto stoljeće bilo blistavo doba velikog napretka i silnih ostvarenja na mnogim poljima, ali ujedno i jedno od najmračnijih perioda ljudske povijesti. Dvadeseto stoljeće, stoljeće je dvaju velikih svjetskih i niza drugih ratova, revolucija i masovnih razaranja, stravičnih totalitarnih režima od onog komunističko-boljševičkog do nacionalsocijalističko-fašističkog, doba nasilnih smrti preko stotina milijuna ljudskih bića, nevinih žrtava ratova, progona i zatiranja ljudi. Stradanja u Auschwitzu te Aziji i Africi, od Kambodže do Ruande... to besprimjerno zlo uništavanja čovjeka, zahvatilo je i naše i nama bliže krajeve - od Jasenovca do Bleiburga, od Vukovara do Srebrenice. A ti stravični totalitarni režimi počivali su, znamo, na ideologiji ekstremnog, borbenog antiteizma koji je išao za tim da od ljudske osobe načini roba, kao i da satre svaku religiju i vjeru u korijenu pa je zauvijek iščupa iz ljudskih duša.
Znamo da u toj nakani nisu uspjeli. Ali ni religija nije uspjela spriječiti ili obraniti ljude od takvog i sličnog zla koje se dešavalo u prošlom stoljeću, da bi se opet ponavljalo i u ovomu.
Ni ovo moderno doba ili suvremena civilizacija nije lišena i imuna na stradanja i uništenja milijuna ljudskih bića, nevinih žrtava ratova, progona i zatiranja ljudi. Libija, Sirija, Irak, Ukrajina. Moderno doba i moderna civilizacija donijeli su demokratske političke okvire. U tim političkim okvirima uglavnom dominiraju novac i interesi manjeg broja pojedinaca, društvenih skupina i pojedinih zemalja, a samim time i podčinjenost velike većine ostalih. Danas su profit i tržište, uz ekonomsku dominaciju, ključni za funkcioniranje svijeta. I što mogu religije u tome? Ništa. Ali ako ništa ne mogu, mogu bar ne sudjelovati u tome. Države i društva ulažu ogromna sredstva u raskošne projekte, u naoružanje i upitnu, za budućnost čovjeka i čovječanstva vrlo opasnu robotizaciju, kao i umjetnu inteligenciju. S druge strane, ista ta društva i države šire i promiču lažnu kulturu potrošnje i kupovine. Uče kako treba živjeti u komforu, luksuzu i blještavilu. I religija opet nema odgovor. Ne suprotstavlja se, nego objeručke sve to prihvaća. Iste te države i društva kao da ne znaju da svake godine u svijetu od gladi umre preko šest milijuna djece. Da, šest milijuna djece.
I dolaze blagdani jedan za drugim. I prolaze. I svaki vjernik, koji sebe tako deklarira i koji će slaviti Uskrs, Vaskrs ili Bajram, u danima blagdana neće se sjetiti da svake godine umire preko šest milijuna djece od gladi. Jer ta djeca umiru tamo negdje. Nebitna su pa zato i ne znamo za njih.
Ali život, suživot ili življenje, nemogući su bez razumijevanja i prihvaćanja svijesti za onog drugog i drugačijeg. A drugačiji može biti po spolu, po vjeri, naciji, rasi. Može biti drugačiji i po materijalnom statusu. Može umrijeti od gladi, a mi možemo šutjeti i nijemo to promatrati, sebe vjernikom nazivati i slaviti Uskrs, Vaskrs ili Bajram. I u konačnici onda sebi postaviti pitanje - živimo li mi uopće vjeru ili je vjera samo folklor u kojeg se mi ponekad dobro uklapamo. Vjera nikad nije bila niti smije biti švedski stol s kojeg uzimamo samo ono što nam se sviđa.
Obilježit ćemo nadolazeće nam blagdane - i Uskrs i Vaskrs i Bajram. Dočekat ćemo ih još i obilježiti. Ali ćemo opet zaboraviti da u svijetu svake godine umire preko šest milijuna djece od gladi.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -